Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) na sjednici naredne sedmice u Sarajevu razmatrat će informaciju o statusu Komisije za državnu imovinu, tijela koje je već godinama u potpunoj institucionalnoj blokadi i bez imenovanog saziva od 2018. godine.
Iako Komisija formalno i dalje postoji, ona u praksi ne funkcioniše već skoro deceniju, što je otvorilo brojna pravna i politička pitanja u vezi s upravljanjem državnom imovinom u BiH.
Politički pritisci i strateški projekti
Rasprava o mogućem “oživljavanju” Komisije dolazi u trenutku kada se intenzivira realizacija projekta Južne interkonekcije, strateškog gasnog pravca koji se povezuje s energetskim interesima Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
Dio planirane trase gasovoda prolazi preko zemljišta koje se vodi kao državna imovina, a nad kojim je na snazi zabrana raspolaganja sve dok se ne usvoji zakon o državnoj imovini na državnom nivou.
Zbog dugogodišnjeg političkog neslaganja, posebno između entiteta, taj zakon već godinama ne dobija potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Postojeći mehanizam, ali bez primjene
U pravnom okviru BiH već postoji Komisija za državnu imovinu kao mehanizam koji je trebao da utvrdi šta čini državnu imovinu, kako se ona raspoređuje između države, entiteta i Brčko distrikta, te da pripremi odgovarajući zakonski okvir.
Komisija je osnovana 2004. godine, a posebno je važna odluka visokog predstavnika iz 2005. godine kojom je omogućeno izuzimanje od zabrane raspolaganja u slučajevima projekata od javnog interesa, poput infrastrukture i javnih objekata.
Ovaj mehanizam je u prošlosti omogućavao realizaciju određenih projekata uprkos zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Međutim, posljednja sjednica Komisije održana je 2016. godine, dok novi saziv nije imenovan od 2018. godine, čime je tijelo faktički prestalo s radom.
Stotine zahtjeva, desetine riješenih slučajeva
Prema dostupnim podacima, Komisija je do 2014. godine zaprimila više od 500 zahtjeva za izuzimanje od zabrane raspolaganja državnom imovinom, dok je riješila oko 100 predmeta, većinom kroz utvrđivanje da određena imovina ne potpada pod režim zabrane.
Komisiju čini 11 članova iz institucija državnog, entitetskog i nivoa Brčko distrikta, uključujući ministarstva pravde, pravobranilaštva i geodetske uprave sa svih nivoa vlasti.
Iako je Vijeće ministara BiH u ranijem periodu tehnički produžavalo rokove rada Komisije, njeno ponovno imenovanje nikada nije sprovedeno.
Schmidt i međunarodni okvir
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je isticao da ne planira nametati zakon o državnoj imovini, ali je naglašavao da postojeći institucionalni mehanizmi, uključujući Komisiju, mogu biti korišteni za rješavanje pitanja imovine u slučajevima javnog interesa.
Tako se pitanje državne imovine ponovo vraća u fokus, posebno u kontekstu energetskih i infrastrukturnih projekata.
Ključno pitanje: parcijalna rješenja ili sistemsko aktiviranje?
Otvoreno ostaje pitanje da li bi eventualno ponovno aktiviranje Komisije bilo ograničeno samo na rješavanje pojedinačnih izuzeća za potrebe projekta Južne interkonekcije, ili bi se institucija vratila svom izvornom mandatu – sveobuhvatnom rješavanju pitanja državne imovine u BiH.
Odgovor na to pitanje mogao bi, prema procjenama, doći brzo, ali će u velikoj mjeri zavisiti od političke volje domaćih aktera, kao i od sve izraženijeg međunarodnog pritiska da se projekat Južne interkonekcije ubrza.
Bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na trasi gasovoda, realizacija projekta u sadašnjoj fazi ostaje blokirana.
