Aerodrom Bihać nakon decenije čekanja na novom početku. Projekat vrijedan 170 miliona KM konačno ulazi u završnu fazu pribavljanja dozvola, ali bez dodatnih ulaganja početak izgradnje piste i ključne infrastrukture i dalje ostaje neizvjestan
Projekat izgradnje aerodroma u Bihaću, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, nakon više od deset godina administrativnih procedura i političkih obećanja konačno pokazuje određene pomake. Ipak, uprkos završenim pripremama i uloženim milionima maraka, početak konkretnih građevinskih radova i dalje zavisi od novih finansijskih ulaganja i okončanja složenih procedura izdavanja dozvola.
Ideja o izgradnji aerodroma u Bihaću postoji decenijama, dok je formalni početak projekta označen 2015. godine osnivanjem preduzeća Aerodrom Bihać i polaganjem kamena temeljca. Za lokaciju je odabrano Golubićko polje, nakon što je stručnom studijom procijenjeno da teren ispunjava uslove za regionalni poslovno-turistički aerodrom.
Ukupna vrijednost projekta ranije je procijenjena na oko 170 miliona KM, a jedini investitor je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Od 2017. do 2023. godine kroz različite odluke osigurano je oko 35 miliona KM, dok je do sada utrošeno približno 23 miliona KM. Najveći dio novca iskorišten je za eksproprijaciju zemljišta i pripremu projektne dokumentacije.
Za 2026. godinu planirano je dodatnih pet miliona KM kapitalnih investicija i oko 300 hiljada KM tekućih transfera, ali stručnjaci upozoravaju da taj iznos nije dovoljan za početak ključnih građevinskih radova.
Trenutno je projekat u fazi završetka dokumentacije potrebne za dobijanje urbanističke saglasnosti i načelnog odobrenja za građenje. Najveći izazov predstavlja usklađivanje obimne tehničke dokumentacije sa zakonima i procedurama u Federaciji BiH, koje su često neusaglašene i dodatno usporavaju proces izdavanja dozvola.
Prva faza projekta smatra se tehnički i finansijski najzahtjevnijom. Ona podrazumijeva izgradnju poletno-sletne staze dužine 1.800 metara sa pratećom infrastrukturom. Vrijednost te faze procjenjuje se na između 65 i 66 miliona KM.
Prema planovima, pista bi se mogla graditi po segmentima, ali isključivo u kontinuitetu, jer tehnologija izvođenja ne dozvoljava parcijalnu izgradnju koja bi mogla ugroziti stabilnost i sigurnost buduće infrastrukture. Procjene govore da je za završni sloj prve faze potrebno najmanje 18 miliona KM, što trenutno nije osigurano.
Zbog toga se u ovom trenutku mogu realizirati uglavnom pripremni radovi, dok se početak pune izgradnje i dalje odgađa.
Prva faza razvoja aerodroma zamišljena je kao regionalni aerodrom kategorije 4C, sposoban za prihvat mlaznih putničkih aviona kapaciteta do 130 putnika. Planirana dužina piste omogućila bi letove prema destinacijama poput Istanbula, Berlina i Kopenhagena, ali i kvalitetnije povezivanje Bihaća sa Sarajevom i ostatkom Evrope.
Projektom je predviđena izgradnja piste, platforme za tri putnička aviona, putničkog terminala, aeronautičke rasvjete, zaštitne ograde i odvodnih kanala. Druga faza uključivala bi produženje piste na 2.150 metara, proširenje terminala i izgradnju nove pristupne ceste.
Pored finansijskih problema, projekat prate i dodatni izazovi. Potrebno je otkupiti još dio zemljišta, riješiti pitanje zaštitnih zona i aerodromske rasvjete, dok postojeći zakoni u Bosni i Hercegovini još uvijek ne prepoznaju model regionalnog aerodroma kakav je planiran u Bihaću. Zbog toga će biti potrebne izmjene državnih propisa i prilagođavanje zakonskog okvira.
Aerodrom u Bihaću često se opisuje kao projekat od strateškog značaja za cijeli sjeverozapad Bosne i Hercegovine. Očekuje se da bi njegova izgradnja mogla donijeti snažan razvoj turizma, industrije i privrede, ali i rasteretiti granične prelaze te unaprijediti povezanost Unsko-sanskog kantona sa evropskim destinacijama.
Ipak, nakon više od deset godina čekanja, ostaje otvoreno pitanje hoće li projekat konačno preći iz faze administracije i planiranja u fazu stvarne izgradnje. Trenutni pomaci daju određeni optimizam, ali bez dodatnog finansiranja i jasne institucionalne podrške početak radova i dalje ostaje neizvjestan.
