Broj oboljelih od hripavca u regionu nastavlja rasti, a infekcija se ponajviše bilježi među djecom. Za sada je ukupno potvrđeno 140 slučajeva, no pravi broj oboljelih zasigurno je mnogo veći.
Stručnjaci ističu da je epidemija posljedica slabe imunosti koja se stiče prebolijevanjem i vakcinacijom koje u nekim dijelovima regiona nije dovoljno da bi se održao kolektivni imunitet.
No to nam nije jedini problem. Naime, budući da je cjepivo protiv hripavca kombinovano, što znači da pruža zaštitu protiv više bolesti, nedovoljna procijepljenost podrazumijeva da mnogi u regiji nisu zaštićeni ni od tih drugih bolesti, od kojih su neke vrlo opasne.
Najviše je oboljelih među bebama
Epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić iz Hrvatske kaže da imamo podjednak broj slučajeva u predškolskoj i u školskoj dobi. "U dobi od jedne do četiri godine imamo 32 slučaja, u dobi od pet do devet godina 22 slučaja, a u dobi od 10 do 14 godina 33", kaže Kaić.
"Najviše slučajeva na broj stanovnika ima u dojenačkoj dobi - 21 slučaj u samo jednoj, nultoj godini života. Za njih je to i najrizičnije, pa sva ta djeca završavaju u bolnici", upozorava.
Pravu zaštitu daje tek druga doza
Kaić ističe da problem nastaje kada u populaciji padne imunitet pa se virus počne širiti i prenositi na malu djecu koja još nisu vakcinisana.
"Djeca se najranije mogu vakcinisati sa šest sedmica života. Kod nas je prva vakcinacija u programu nakon dva mjeseca, no dijete biva zaštićeno tek nakon druge doze. Jedini način da se dojenčad zaštiti je da se vakcinišu trudnice u drugom ili trećem semestru. Trudnice će onda protutijela prenijeti djeci", govori Kaić.
"Ako se ne vakcinišu u trudnoći, neće imati što prenijeti jer je imunitet koji su stekle vakcinom ili prebolijevanjem u djetinjstvu oslabio. On pada oko 10% po godini. Mislim da bi trebalo dati preporuku da se trudnice vakcinišu, barem u većim gradovima gdje je incidencija po broju stanovnika najveća ", kaže Kaić.
Podsjetimo, vakcina se prema kalendaru cijepljenja daje u pet doza. Daju se tri doze primovakcinacije u dojenačkoj dobi te dvije doze revakcinacije - u drugoj i petoj godini života, a uglavnom se koriste kombinirane vakcine.
Broj oboljelih puno je veći od broja potvrđenih slučajeva
Kaić ističe da je stvaran broj oboljelih sasvim sigurno značajno veći od broja potvrđenih slučajeva jer ne odlaze svi zbog hripavca liječnicima.
"Nama s terena javljaju da imaju dvoje, troje potvrđeno zaraženih u razredu, no da također imaju još dosta djece koja kašlju. Dakle, broj slučajeva je sasvim sigurno veći od potvrđenog broja.
Broj vakcinisanih pada
Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i hripavca je vrhunac dosegnulo u prvoj deceniji ovog stoljeća. Nakon toga počelo je padati čak i vakcinacija prvom dozom.
Nevakcinisana djeca nisu zaštićena ni protiv drugih opasnih bolesti
Vakcina protiv hripavca je višekomponentno i daje se kao zaštita od više bolesti.
Kaić kaže da niska vakcinacija podrazumijeva da djeca nisu zaštićena ni protiv ostalih bolesti od kojih su neke vrlo opasne.
"Nisu zaštićena ni od difterije, tetanusa, polija, Haemophilus influence i hepatitisa b. Razlika je samo u tome što su ove druge bolesti manje zarazne od hripavca koji je otprilike zarazan kao ospice", tumači naš epidemiolog.
Važno je podsjetiti da su programima vakcinacije u posljednjih stotinjak godina iskorijenjene ili suzbijene mnoge opasne zarazne bolesti, što uključuje i hripavac, polio i difteriju.
