Hrvatski sabor usvojio je 30. aprila izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se uvodi mogućnost fleksibilnog snižavanja PDV-a na naftne derivate u vanrednim okolnostima, čime se vladi daje dodatni fiskalni instrument za reagovanje na poremećaje na tržištu energenata.
Prema usvojenom rješenju, izvršna vlast moći će uredbom privremeno smanjiti stopu PDV-a na gorivo za najviše deset procentnih poena, bez potrebe za izmjenom zakona u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ova mjera predviđena je kao krizni mehanizam koji bi se aktivirao u slučaju naglog rasta cijena nafte i poremećaja na globalnom tržištu.
Zvanični Zagreb navodi da bi se ovaj instrument koristio isključivo u situacijama ozbiljnih vanjskih šokova, poput eskalacije geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, koje imaju direktan utjecaj na cijene energenata.
Inflacija i političke rasprave
Odluka dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi rast inflacije, koja je u aprilu iznosila 5,8 posto na godišnjem nivou, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Upravo taj podatak postao je centralna tačka političkog spora između vlasti i opozicije.
Opozicioni zastupnici tvrde da Vlada kasno reaguje na rast životnih troškova i da inflacija već duže vrijeme opterećuje građane. Posebno se kritikuje činjenica da Hrvatska i prije posljednjih globalnih energetskih poremećaja bilježi visoke inflacijske stope u poređenju s drugim članicama eurozone.
Zastupnica Jelena Miloš iz platforme Možemo! pozvala je na dodatno oporezivanje ekstra profita kompanija koje, prema njenim riječima, ostvaruju dobit u periodima krize, dok građani snose teret rasta cijena i niskih primanja.
Vlada: Energenti glavni pokretač inflacije
S druge strane, predstavnici vladajuće većine navode da je glavni razlog inflacije rast cijena energenata na svjetskom tržištu, posebno nafte, koja je pod snažnim utjecajem geopolitičkih dešavanja.
U Vladi ističu da bi inflacija bez rasta cijena energenata bila znatno niža, te da su upravo gorivo i energija glavni faktori trenutnog pritiska na potrošačke cijene.
Premijer Andrej Plenković poručio je da se efekti globalnih poremećaja ne osjećaju samo u Hrvatskoj, nego i u većini evropskih ekonomija, te da značajan broj država članica bilježi ubrzanje inflacije.
Energetski šok i evropski trendovi
Prema dostupnim analizama, rast cijena nafte i zabrinutost oko mogućih poremećaja u snabdijevanju, posebno u kontekstu tenzija na Bliskom istoku i rizika za globalne transportne rute, već se reflektuju na evropska tržišta.
Hrvatska je u aprilu imala jednu od viših stopa inflacije u eurozoni, odmah iza Bugarske, što dodatno pojačava politički pritisak da se uvedu fleksibilnije fiskalne mjere.
Očekivanja: Privremena stabilizacija
Vlada očekuje da bi eventualna stabilizacija geopolitičkih prilika i cijena energenata mogla ublažiti inflatorne pritiske u narednim mjesecima.
U tom kontekstu, novi mehanizam fleksibilnog PDV-a na gorivo predstavljen je kao alat koji bi trebao omogućiti brže reagovanje na tržišne šokove i ograničiti negativne efekte na domaćinstva i privredu.
