U vremenima kad nam trebaju heroji, prije svega oni koji su došli iz naroda i za narod, dobro je prisjetiti se kao uzora, onih davnih, zaboravljenih.
Još od vremena Ilira, Kulina bana, dolaska osmanske carevine na bosansko tlo, pa sve do nedavnog rata u Bosni i Hercegovini, naša domovina iznjedrila je mnogobrojne heroje. Većina je zaboravljena, nekolicina zapamćena. Rjekih se zaista sjećamo i uzimamo za uzore.
Danas ćemo se prisjetiti jednog od njih, Hudaverdi Bosna Mehmed- bega. O njemu se nije puno pisalo, ali je njegova uloga bila važna u stvaranju historije naše zemlje.
Tačan datum rođenja Hudaverdi bega nije ostao zabilježen. Predpostavlja se da je rođen početkom 16-og stoljeća na području Podlisja (današnji Repovci), sela u podnožju planine Lisin. Ostalo je zabilježeno ime njegovog oca Alija, za kojeg se misli kako je prije dolaska osmanlija pripadao sloju srednjovjekovnog bosanskog plemstva a kasnije prelaskom na islam dobiva povlašteni položaj i titulu bega. U skladu sa običajem devširme, da ugledniji muslimani bošnjaci svoju mušku djecu šalju na školovanje i obuku u Istanbul ,postupa i Hudaverdi Mehmed begov otac. Tako kao dijete (vjeruje se desetogodišnje) Mehmed napušta Bosnu i odlazi u Istanbul gdje će provesti narednih deset do dvadeset godina života.
U Istanbulu prolazi čitav jedan put od učenika u enderunu do Gulami Šaha, visokog sultanovog dužnosnika i povjerenika, po historijskim podacima vjerovatno samog Sulejmana Zakonodavca.
Po povratku u Bosnu, predpostavlja se poslije smrti sultana Sulejmana, biva zadužen za upravu nad rudnicima srebra na području današnje Srebrenice, odakle su se crpili ogromni prihodi za tadašnju osmansku imperiju.
Zabilježeno je da je u poslednjoj deceniji 16 stoljeća godišnji prihod Hudaverdi begovog zeameta iznosio devedeset hiljada akči, što je najveći iznos poznatih zabilježenih zeameta kako u bosni tako i okolnim zemljama koje su podpadale pod upravu osmanskog carstva. Pored toga, on je tada dobio i titulu dvorskog čauša a prema predavanjima jedno vrijeme je bio i bosanski valija.
Ostao je zapamćen po svojim junačkim podvizima za vrijeme bitke kod Kupe i Petrinje u septembru 1596 godine.
U Orijentalnom Institutu porstoje dva berata iz kraja XVI stoljeća, koji se odnose na zeamet Hudaverdi Bosna Mehmed-bega. Prvi berat je iz 1589. godine, a prihod zeameta iznosi 80.996 akči. Drugi berat je pisan 26. aprila 1593. godine, u kome mu je prihod povećan na 88.596 akči.
Njegovi zeameti obuhvatali su Kliški i Bosanski sandžak, a odlukom sultana Murada sina Selimovog prošireni su na još nekoliko nahija sa pripadajućim selima.
U pričama se spominje Hudaverdi begova čuvena kula na pet spratova, sagrađena u selu Repovci. A pisane dokaze o njoj nalazimo u jednoj sudskoj odluci, iz 16.oktobra 1822 godine, izdanoj od strane kadije neretvanske nahije, gdje se spominje podjela iste među nasljednicima Hudaverdi bega.
Hudaverdi je imao četiri sina: Ahmeda, Mustafu, Husejna i Muhameda. Njegovi potomci nazivaju se raznim prezimenima : Alibegovići,Ajanovići, Avdibegovići, Beglerovići, Dautbegovići, Ferhatbegovići, Hasanbegovići. Hašimbegovići, Huseinbegovići, Jusufbegovići, Nuhbegovići i Repovci.
Pored toga zabilježeno je da je bio i veliki vakif, pa je na ime vakufa i izgradnje Repovačke džamije na desnoj strani Neretve u Konjicu uvakufio 140 000 srebrnih dihrema, a sve to u prisustvu mutevelije Alije sina Mustafina i 26 uglednih ljudi.
Poznato je da je u jednom momentu htjeo odustati od izloženog uvakufljenja, držeći se mišljenja da uvakufljenje (novca) nije valjano kod najvećeg broja istaknutih šerijatskih pravnika, ali se navedeni mutevelija usprotivio tome. Tako su njih dvojica došli u međusobni spor i u vezi s tim obratili se kadiji, koji je izdao odluku o valjanosti toga uvakufljenja, shodno mišljenju što ga prenosi imam Al-Ansari da je (po šerijatu) dozvoljeno uvakufljenje novca. Nakon toga Hudaverdi beg je ponovo iz istih razloga htjeo odustati od vakufa, te je spor predat drugom kadiji koji je donijeo istu presudu pa je navedeno uvakufljenje postalo valjano i registrovano.
Ovo nam ukazuje kolika je bila bogobojaznost i nastojanje za ispravnim postupanjem kod Hudaverdi Bosna Mehmed bega, velikana bosanske historije.
