Tvrdnje koje je iznio član Predsjedništva SDS-a i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović da je Gradu Bijeljina za potrebe romske populacije "dato nula maraka“, dok je Gradu Doboju dodijeljeno 100.000 KM, nisu samo netačne, već i krajnje neodgovorne - navodi se u demantiju iz Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića.
Dodaje se da takve izjave “predstavljaju grubu manipulaciju činjenicama i svjesno obmanjivanje javnosti, posebno kada dolaze od nosioca javnih funkcija koji bi morali znati ili su barem dužni provjeriti osnovne i lako dostupne podatke prije nego što ih iznesu u javni prostor”.
Činjenice su jasne, precizne i lako provjerljive. Od 2009. godine do danas u stambeno zbrinjavanje romske populacije u Bijeljini uloženo je ukupno 1.174.135,69 KM. Riječ je o kontinuiranim ulaganjima realizovanim kroz više godina i konkretne projekte, a ne o političkim parolama izvučenim iz konteksta radi dnevnih potreba i predizbornih obračuna. Govoriti o ‘nuli’ u gradu u koji je uloženo više od milion konvertibilnih maraka nije greška, to je svjesno iznošenje neistine – navodi Hurtić.
Napominje da ulaganja po godinama dodatno potvrđuju ove navode. Tokom 2009. godine uloženo je 380.000 KM; 2011. izdvojeno je 35.043,80 KM, a 2012. dodatnih 35.000 KM. U 2013. godini ulaganja su iznosila 170.000 KM, dok je 2014. godine obezbijeđeno 50.000 KM. Tokom 2015. godine uloženo je 100.400 KM, a u 2016. godini 103.691,89 KM. U 2017. i 2018. godini izdvojeno je po 100.000 KM, dok je u 2020. godini obezbijeđeno novih 100.000 KM za stambeno zbrinjavanje romske populacije.
Doboj dobio 170.000 KM namijenjenih za romsku populaciju, Bijeljina ništa
Hurtić navodi da su sredstva Gradu Bijeljina bila dostupna na računu već početkom 2021. godine, dok je tehnički prijem objekata obavljen tek 17. augusta 2023. godine. Ovaj vremenski raskorak otvara ozbiljna pitanja o efikasnosti, odgovornosti i upravljanju realizacijom projekata. Šta vam to, gospodine Petroviću, govori o radu gradske administracije na čijem ste čelu? Jednako je neozbiljno i prebacivanje odgovornosti kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti Roma. Dom zdravlja Bijeljina do danas nije aplicirao ni za jedan projekat iz ove oblasti, zbog čega se ne može govoriti o uskraćivanju sredstava niti o diskriminaciji od strane viših nivoa vlasti tamo gdje zahtjeva nikada nije ni bilo – stav je Hurtića.
Poručuje kako se zabrinutost za Rome ne dokazuje izjavama u medijima, već konkretnim djelima. Ako vam je zaista stalo do njihove zdravstvene zaštite, postavlja se jasno pitanje: zašto nikada nisu podnesene aplikacije za projekte namijenjene upravo toj populaciji? Istovremeno, Bošnjaci u Janji, koji se s pravom osjećaju kao građani drugog reda, već godinama trpe posljedice nemara, nebrige i selektivnog odnosa gradske vlasti – kaže ministar Hurtić.
Ističe da posebno zabrinjava činjenica da ove godine Grad nije bio u stanju da obezbijedi ni osnovno, grtalicu za snijeg za Janju. Zbog toga je Medžlis Islamske zajednice Janja bio primoran da ustupi vlastiti traktor kako bi se očistile ulice i omogućilo normalno kretanje građana. To nije politika jednakosti, već jasna slika zapuštenosti i selektivne brige. Umjesto politizacije romske zajednice i korištenja socijalno osjetljivih pitanja za prikupljanje političkih poena, daleko bi odgovornije bilo govoriti istinu, priznati činjenice i raditi konkretno kroz projekte, pravovremene aplikacije i mjerljive rezultate, a ne kroz medijske spinove i lažne narative. Romi u Bijeljini ne trebaju tuđe političke obračune. Bošnjaci u Janji ne trebaju ignorisanje. A javnost u cjelini zaslužuje istinu, odgovornost i poštovanje, a ne selektivne informacije i svjesno iskrivljavanje činjenica – navedeno je u demantiju iz Kabineta ministra Sevlida Hurtića.
