Ili stenogram ili evropski put BiH ili ništa. Najvjerovatnije ovo treće.

Dogovor u Laktašima koji se pretvorio u pravu političku senzaciju bi mogao danas dobiti epilog.

Dokument sa detaljima ovog sastanka objavio je federalni premijer Nermin Nikšić na svom nalogu na društvenoj mreži Facebook te otklonio uglavnom sve sumnje u pogledu tema sastanka lidera stranaka koje čine državnu koaliciju i potvrdio pisanja etto.ba portala u vezi tehničkih izmjena Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja.

Iz pomenutog dokumenta kojeg je Nikšić objavio, vidimo da tehničke izmjene Izbornog zakona BiH podrazumijevaju:

• Podizanje cenzusa na četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto.

• Mandat bi od sada pripadao stranci

• Zatvorene izborne liste, ukidaju se preferencije

• Skeniranje glasačkih listića

• Za lica koja odu sa izvršne funkcije uvodi se pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu

• Obavezno glasanje za sve građane BiH sa pravom glasa, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.

Najzanimljivije je pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH te Ustavnog suda BiH. To su zahtjevi Dragana Čovića i Milorada Dodika. Trojka nema očito nikakve zahtjeve osim ovih što se tiču transparentnog izbornog procesa i evropskog puta.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava Federacija BiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira "Srbin i ostali", isto tako da se definiše i u Federaciji BiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani. Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović treba da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.

Ovo praktično znači treću izbornu jedinicu u BiH po željama HDZ-a. Oko pitanja oko kojih se nisu uspjeli dogovoriti na ovom sastanku, u dokumentu je jasno naznačeno da takvi prijedlozi nisu prihvaćeni. Iako Trojka u javnosti tvrdi da nije prihvatila ovaj način izbora članova Predsjedništva, u dokumentu ne stoji da nije prihvaćen. Kada je u pitanju Ustavni sud BiH, u dokumentu Nermina Nikšića stoji da izmjene Zakona o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH bi mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU. Ovdje možemo zaključiti da će se Dodikovi zahtjevi u pogledu sastava Ustavnog suda BiH (bez stranih sudija) ostvariti ukoliko Dodik podrži par zakona koji nam trebaju radi dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.

Nakon ovog sastanka Čović može biti zadovoljan legitimnim predstavljanjem u Predsjedništvu BiH, Dodik Ustavnim sudom BiH bez stranih sudija, a Trojka datumom otpočinjanja pregovora sa EU koji realno mogu trajati decenijama, skeniranim glasačkim listićima, podizanjem cenzusa što će iskristalizirati političku scenu u BiH, nestajanjem „preletača“, te još jedino preostalom nadom da kad svi građani izađu na izbore ne želeći da plate kaznu da će možda imati priliku za političke promjene.

Dakle, Dodik će dobiti apsolutnu vlast kad eliminiše strane sudije iz Ustavnog suda BiH, Čović kad eliminiše „neligitimne predstavnike Hrvata“ u Predsjedništvu BiH, a Trojka nadu da ćemo nekada postati članica EU, te transparentne izbore kao da su evropski put i transparentni izbori u interesu samo jednog dijela ove državne koalicije ili samo jednog naroda kojeg Trojka predstavlja. Odnosno kako to voli Dodik kazati kao da su transparentni izbori bitni samo „muslimanima“.

Međutim, američka ambasada je uputila kritike na ovaj dogovor i uputila pregovorače na to da se izborna reforma ne može provesti bez izmjena Ustava BiH. Visoki predstavnik u BiH se oglasio također.

U skladu s tim, Trojka je pozvala na sastanak predstavnike svih parlamentarnih stranaka kako bi razgovarali o ustavnim izmjenama, međutim sastanak je propao jer se stranke opozicije nisu ni pojavile.

Od tada pa do danas, kada bi konačno mogli znati šta će se dalje dešavati sa evropskim putem BiH, Dodik i Čović ponavljaju da se američka administracija nema pravo miješati ako je postignut dogovor domaćih političara, te insistiraju da Trojka krene u realizaciju dogovora iz Laktaša inače će objaviti stenogram sa sastanka.

Čekamo. Ili stenogram ili evropski put BiH ili ništa. Najvjerovatnije će biti ovo treće.