Trakavica u Mostaru još nije gotova: Imovina ponovo upisana na EP HZHB, odluka sada na Federaciji i državnom pravobraniocu
U Mostaru političke tenzije ne jenjavaju već više od dvije sedmice, a najnoviji razvoj događaja dodatno je produbio spor oko vlasništva nad vrijednom imovinom. Kontroverzne odluke gradske Službe za katastar ponovo su u fokus stavile pitanje upravljanja javnim resursima, ali i zakonitosti samih procedura.
Sve je počelo odlukom koju je potpisala načelnica Odjela za urbanizam Dragana Parmać, a kojom je značajan dio imovine – uključujući parcele u vlasništvu Grada Mostara, Medžlisa, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i privatnih lica – upisan u posjed Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Dodatne kontroverze izazvala je činjenica da predmete nije obrađivao državni službenik, već eksterno angažirana osoba.
Nakon burnih reakcija javnosti i zahtjeva za inspekcijskim nadzorom koji je uputio predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić, u postupak je naknadno uključena i Elektroprivreda BiH kao strana. Uslijedila je informacija iz Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da je problem riješen te da je katastar donio novo rješenje kojim se imovina vraća u posjed Elektroprivrede BiH.
Međutim, situacija se ubrzo ponovo zakomplikovala. Tokom prvomajskih praznika u katastru su donesena nova rješenja, prema kojima je posjed nad određenim parcelama ponovo prepisan u korist Elektroprivrede HZHB. Ove odluke dodatno su uznemirile javnost jer, prema dostupnim informacijama, ponovo idu na štetu drugog javnog preduzeća, ali i samog Grada Mostara.
Ključnu ulogu u nastavku ovog slučaja imat će institucije Federacija Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je drugostepeni organ Federalna geodetska uprava. Očekuje se da će ova institucija morati dati konačan stav o zakonitosti spornih upisa.
Posebno zabrinjava segment koji se odnosi na državnu imovinu. Prema dostupnim informacijama, pojedinim rješenjima na Elektroprivredu HZHB upisana su i dobra koja imaju status javnog, pa čak i prirodnog resursa, uključujući dijelove riječnog korita. Takvi potezi mogli bi predstavljati direktno kršenje zakona o stvarnim pravima, ali i odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je u više navrata jasno definisao zabranu raspolaganja državnom imovinom bez odgovarajućeg pravnog okvira.
Zastupnik SDA Šerif Špago već je reagovao upućivanjem zahtjeva državnom pravobraniocu da zaštiti državnu imovinu, navodeći da se radi o nezakonitim odlukama koje, prema njegovim tvrdnjama, dolaze iz mostarskog urbanizma uz politički pritisak.
Kako se slučaj razvija, jasno je da će konačnu riječ morati dati nadležne federalne i državne institucije. Do tada, Mostar ostaje suočen s još jednom pravno-političkom krizom koja otvara šira pitanja upravljanja javnom i državnom imovinom u Bosni i Hercegovini.
