Bosna i Hercegovina u novu godinu ulazi s jednom sigurnom činjenicom – život će biti skuplji, a kućni budžeti još tanji. Nakon godine u kojoj je, prema zvaničnim statističkim podacima, zabilježen rast nivoa cijena od 4,4 posto, nema naznaka da će pritisak na građane popustiti. Naprotiv, sve ukazuje na to da tek dolazi period u kojem će se inflacija još snažnije osjetiti u svakodnevnom životu.
Najave o povećanju plata i primanja zvuče ohrabrujuće samo na papiru. U praksi, inflacija vrlo brzo „pojede“ svako povećanje, ostavljajući građane na istom ili čak lošijem finansijskom položaju. Svaki novi pokušaj poboljšanja standarda neutralizira se novim talasom poskupljenja, koji dolazi tiho, ali neumoljivo.
Zvanični podaci pokazuju da je jedini segment u kojem su cijene na godišnjem nivou zabilježile pad – odjeća i obuća. Međutim, taj podatak malo kome donosi stvarno olakšanje. Istovremeno su rasle cijene hrane i pića, režijskih troškova, namještaja, kućanskih uređaja, zdravstva, prijevoza, obrazovanja, komunikacija, kao i sadržaja iz oblasti rekreacije i kulture. Upravo oni troškovi koje domaćinstva ne mogu izbjeći postali su znatno skuplji.
Svakodnevnica sve većeg broja građana pretvorila se u stalno balansiranje između osnovnih potreba. Oscilacije cijena teško je pratiti, jer se one mijenjaju gotovo iz dana u dan, često bez jasnog razloga ili obrazloženja. Tržište funkcioniše po pravilima koja su uglavnom na štetu potrošača, dok je kontrola cijena ograničena ili gotovo nepostojeća.
Poseban problem predstavlja činjenica da sve ono što nije zakonski ograničeno maržama ostavlja prostor za dodatna poskupljenja. Više cijene automatski znače i veće prihode od PDV-a, što dodatno otvara pitanje stvarne motivacije institucija da se ozbiljnije uhvate u koštac s inflacijom. Umjesto konkretnih mjera koje bi ublažile udar na građane, reakcije vlasti uglavnom ostaju na nivou najava i tehničkih rješenja.
Nova godina donosi i nova poskupljenja, među kojima se posebno izdvaja rast cijene električne energije, što će dodatno opteretiti domaćinstva i lančano uticati na rast cijena gotovo svih proizvoda i usluga. U takvom ambijentu, građanima preostaje jedino da pokušaju smanjiti potrošnju, odgađati kupovine i tražiti najpovoljnije opcije, često nauštrb kvaliteta života.
Kao odgovor na rast cijena, najavljuju se aplikacije za praćenje cijena osnovnih životnih namirnica. Ipak, teško je očekivati da će takve mjere donijeti stvarne uštede u kućnim budžetima, ako iza njih ne stoje jasna ograničenja, efikasne kontrole i politička volja da se zaštiti standard građana.
Dok inflacija nastavlja da raste, a mjere ostaju mlake i neodlučne, postaje jasno da Bosnu i Hercegovinu ne čeka samo skuplja, nego i socijalno teža godina. Godina u kojoj će mnogi preživljavati, umjesto živjeti.
