Evropska centralna banka (ECB) mogla bi ove sedmice podići kamatne stope prvi put nakon gotovo tri godine, dok rast cijena energenata i pojačani inflatorni pritisci ponovo izazivaju zabrinutost među kreatorima monetarne politike.
Prema posljednjim podacima, inflacija u eurozoni u maju je dostigla 3,2 posto, značajno iznad ciljanog nivoa od dva posto koji ECB smatra stabilnim za ekonomiju.
Ekonomisti uglavnom očekuju da će Upravni odbor ECB-a na sjednici u četvrtak povećati depozitnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, sa sadašnjih 2,00 na 2,25 posto.
Stručnjaci ocjenjuju da bi izostanak povećanja bio neočekivan potez, s obzirom na aktuelna inflatorna kretanja i poruke koje posljednjih sedmica dolaze iz vrha evropske monetarne institucije.
Dodatni signal za takav scenarij dao je i glavni ekonomist ECB-a Philip Lane, koji je najavio reviziju inflacijskih projekcija, što se tumači kao priprema za restriktivniju monetarnu politiku.
Ukoliko dođe do povećanja, to će biti prvo podizanje kamatnih stopa od septembra 2023. godine, kada je ECB reagovala na snažan rast cijena izazvan geopolitičkim poremećajima i energetskom krizom.
Ipak, dio ekonomista upozorava da bi više kamatne stope mogle dodatno usporiti privrednu aktivnost u eurozoni, koja se već suočava sa slabim rastom. Evropska ekonomija je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila pad od 0,2 posto, što povećava strah od dužeg perioda stagnacije.
Pojedini analitičari smatraju da bi ECB ovim potezom prvenstveno željela pokazati odlučnost u borbi protiv inflacije, dok stvarni efekti na kretanje cijena ostaju neizvjesni.
Tržišta trenutno procjenjuju da bi nakon mogućeg povećanja u junu moglo uslijediti još jedno podizanje kamata u julu, nakon čega bi ECB vjerovatno napravila pauzu i procijenila utjecaj novih mjera na ekonomiju eurozone.
