Iranska Revolucionarna garda, paravojna snaga koja je odigrala ključnu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta u kojima su hiljade ljudi poginule, "spremnija je nego ikad, s prstom na okidaču", rekao je njen komandant u nedjelju, dok se američki ratni brodovi kreću prema Bliskom istoku .
Novinska agencija Nournews, bliska iranskom Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost, izvijestila je o upozorenju komandanta, generala Mohammada Pakpoura, upućenom Sjedinjenim Državama i Izraelu "da izbjegnu bilo kakvu pogrešnu procjenu".
"Islamska revolucionarna garda i dragi Iran su spremniji nego ikad, s prstom na okidaču, da izvršavaju naredbe i direktive vrhovnog komandanta", citirao je Nournews Pakpoura. Tenzije između Irana i SAD-a ostaju visoke nakon krvavog gušenja protesta koji su započeli 28. decembra 2025. godine zbog pada iranske valute, rijala, i trajali su oko dvije sedmice.
Trumpova upozorenja
Američki predsjednik Donald Trump je više puta upozorio Teheran, postavljajući dvije crvene linije za moguću upotrebu vojne sile: ubijanje mirnih demonstranata i masovno pogubljenje uhapšenih tokom protesta. Trump je ponovio tvrdnju da je Iran zaustavio pogubljenje 800 pritvorenika, ali nije naveo izvor ove informacije.
Iranski glavni tužilac, Mohammad Movahedi, u petak je snažno negirao tu tvrdnju, prema sudskoj novinskoj agenciji Mizan. U četvrtak je Trump iz aviona Air Force One izjavio da SAD šalju ratne brodove u Iran "za svaki slučaj".
"Imamo ogromnu flotu koja ide u tom smjeru i možda je nećemo morati koristiti", rekao je Trump. Zvaničnik američke mornarice, govoreći pod uslovom anonimnosti, potvrdio je u četvrtak da se nosač aviona USS Abraham Lincoln sa pratećim ratnim brodovima nalazi u Indijskom okeanu.
Trump je također spomenuo razgovore koje su američki zvaničnici vodili s Iranom o njegovom nuklearnom programu prije nego što je Izrael pokrenuo 12-dnevni rat protiv Islamske Republike u junu 2025. godine, u kojem su američki avioni također bombardirali iranska nuklearna postrojenja.
Zaprijetio je Iranu vojnom akcijom koja bi prethodne američke napade na postrojenja za obogaćivanje urana učinila "sitnim". "Trebali su sklopiti dogovor prije nego što smo ih napali", izjavio je.
Anksioznost prilikom putovanja avionom
Rastuće tenzije uticale su i na zračni promet, pri čemu je najmanje jedna evropska aviokompanija otkazala letove u regiju. Air France je najavio privremenu obustavu letova za Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kompanija je otkazala dva povratna leta iz Pariza za Dubai tokom vikenda, navodeći, bez daljnjeg objašnjenja, trenutnu situaciju na Bliskom istoku. Najavila je da će letovi za Dubai biti nastavljeni kasnije u subotu.
"Aviokompanija pomno prati dešavanja na Bliskom istoku u realnom vremenu i kontinuirano prati geopolitičku situaciju na teritorijama koje opslužuju i preko kojih lete njeni avioni kako bi osigurala najviši nivo sigurnosti leta", navodi se u saopštenju kompanije.
Podaci s Međunarodnog aerodroma Dubai također su pokazali otkazivanje subotnjih letova iz Amsterdama od strane holandskih aviokompanija KLM i Transavia, te leta iz Luksemburga od strane Luxaira. Aviokompanije nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar. Neki letovi KLM-a za Tel Aviv, Izrael, također su otkazani u petak i subotu, prema online servisima za praćenje letova.
Rastući broj žrtava
Iako danima nije bilo novih demonstracija u Iranu, broj žrtava koje prijavljuju aktivisti nastavlja rasti kako informacije postaju dostupne, uprkos najopsežnijem prekidu interneta u historiji zemlje, koji je trajao više od dvije sedmice.
Američka novinska agencija za ljudska prava (Human Rights Activists News Agency) izvijestila je u subotu da je broj poginulih dostigao 5.137, a očekuje se da će taj broj dodatno porasti. Također navode da je uhapšeno više od 27.700 ljudi. Podaci ove grupe, koja se oslanja na mrežu aktivista u Iranu, pokazali su se tačnim i tokom ranijih nemira.
Trenutni broj žrtava premašuje brojke iz bilo kojeg prethodnog vala protesta u Iranu u posljednjim decenijama i podsjeća na haos tokom Islamske revolucije 1979. godine. Iranska vlada je u srijedu objavila prve podatke o žrtvama, navodeći da je ubijeno 3.117 ljudi.
Tvrdili su da je 2.427 bilo civila i pripadnika sigurnosnih snaga, dok su ostali označeni kao "teroristi". Iranske vlasti su u prošlosti umanjivale ili nisu objavile brojke o poginulima tokom nemira.
