IRAN PROGLASIO EVROPSKE VOJSKE "TERORISTIČKIM"

Iranski vrhovni vođa prijeti Trumpu: Ako nas američka vojska napadne, rat će izbiti u cijeloj regiji

Ali Hamnei i Donald Trump 01

Od vala protesta, u kojima je poginulo na hiljade ljudi, Donald Trump je iznio prijetnju novim napadom na Islamsku Republiku, iako se u posljednjih nekoliko sati čini da su dva neprijatelja favorizirala diplomatski put.

Iranski vrhovni vođa, opisujući nedavne proteste kao "puč", upozorio je danas, 1. februara, na regionalni rat ako SAD odluče intervenirati svojom vojskom.

"Amerikanci bi trebali znati da ako započnu rat, ovaj put će to biti regionalni rat", rekao je ajatolah Ali Hamnei, govoreći prvi put od sredine januara.

Sjedinjene Američke Države su bombardovale Iran tokom dvanaestodnevnog rata u junu koji je započeo Izrael.

A od vala protesta u kojima su hiljade ljudi poginule, Donald Trump je iznio prijetnju novim napadom na Islamsku Republiku, iako se u posljednjih nekoliko sati čini da su dva neprijatelja favorizirala diplomatski put.

Pritisak dolazi i iz Evropske unije, koja je Korpus islamske revolucionarne garde, ideološku vojsku Islamske Republike, stavila na listu "terorističkih organizacija".

Iran proglasio evropske vojske "terorističkim"

U znak odmazde, iranski parlament je u nedjelju proglasio evropske vojske "terorističkim grupama", "u skladu sa članom 7 zakona".

Prema snimku koji je emitovala državna televizija, predsjedavajući skupštine, Mohammad Bagher Ghalibaf, bio je odjeven, kao i ostali članovi parlamenta, u uniformu Revolucionarne garde, kao znak solidarnosti i prkosa.

"Smrt Americi!" "Smrt Izraelu!" "Sramota za Evropu!" skandirali su izabrani zvaničnici u sali, na 47. godišnjicu povratka ajatolaha Homeinija, osnivača Islamske Republike, iz egzila u Iranu.

Pasdaran (perzijski za "zaštitnika"), kojeg je 1979. godine osnovao Vrhovni vođa odmah nakon Islamske revolucije, smatra se ideološkom vojskom režima. Izuzetno je dobro organiziran i kontrolira cijele sektore iranske ekonomije.

Neposredne posljedice ove objave, koja se čini uglavnom simboličnom, nisu bile odmah jasne. Ovaj zakon je usvojen 2019. godine kao odgovor na mjere koje je poduzeo Washington.

Dok su Sjedinjene Države rasporedile desetak brodova u Perzijski zaljev, uključujući nosač aviona Abraham Lincoln, Iran će u nedjelju započeti pomorsku vježbu u Hormuškom tjesnacu, ključnoj tranzitnoj tački za globalne zalihe energije koju je Teheran zaprijetio blokiranjem u slučaju američkog napada. Međutim, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u subotu navečer da rat nije u interesu ni Irana ni Sjedinjenih Država, rekavši da preferira diplomatiju. Drugi visoki zvaničnik izvijestio je o "napredku" ka "pregovorima" s Washingtonom.

Donald Trump je, sa svoje strane, tvrdio da Iran razgovara sa Sjedinjenim Državama, ne navodeći nikakve detalje. "Iran razgovara s nama i vidjet ćemo možemo li nešto učiniti", rekao je američki predsjednik za Fox News.

Zapadne sile sumnjaju da Islamska Republika želi nabaviti nuklearno oružje, što Islamska Republika negira.

Diplomatski pregovori

U međuvremenu, zemlje u regiji ulažu diplomatske napore kako bi "Sjedinjene Američke Države i Iran vratile za pregovarački stol", prema riječima egipatskog predsjednika Abdela Fattaha Al-Sisija, koji je u subotu razgovarao sa svojim iranskim kolegom.

Katarski premijer i ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani, otputovao je u Teheran. Tokom sastanka s Alijem Larijanijem, sekretarom najvišeg iranskog sigurnosnog tijela, katarski lider je "ponovno potvrdio podršku svoje zemlje naporima za smanjenje napetosti i pronalaženje mirnih rješenja koja osiguravaju sigurnost i stabilnost regije ", navodi se u saopštenju njegovog Ministarstva vanjskih poslova.

Oslabljen ratom iz juna 2025. godine, iranski režim je pooštrio mjere protiv nedavnih protesta, prvobitno izazvanih rastom troškova života, koji su postali izazov za vladu. Više od 6.700 ljudi, uključujući 137 djece, ubijeno je u Iranu, prema ažuriranim podacima američke organizacije Human Rights Watch, koja istražuje više od 17.000 mogućih smrtnih slučajeva.

Iranske vlasti priznaju da su hiljade ljudi ubijene tokom protesta, ali tvrde da je velika većina bila pripadnika snaga sigurnosti ili prolaznika koje su ubili "pobunjenici".

"Demonstranti su napali policiju, vladine zgrade, kasarne Revolucionarne garde, banke, džamije i spalili Kuran... to je bio pravi puč", izjavio je Ali Hamnei u nedjelju, kako je citirala novinska agencija Tasnim, tvrdeći da je pokušaj "propao".


Znate više o temi ili prijavi grešku Komentari