Deset osoba optuženih za genocid i druge ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine i dalje je nedostupno pravosudnim organima Bosne i Hercegovine, iako su za njima raspisane međunarodne potjernice. Većina optuženih nalazi se u Srbiji, koja ih ne izručuje Bosni i Hercegovini, dok se postupci koji se eventualno vode pred srbijanskim pravosuđem odvijaju sporo i bez značajnijih rezultata.
Protiv pojedinih oficira Vojske Republike Srpske i pripadnika policijskih struktura optužnice su potvrđene prije više od deset godina. Međutim, njihovo procesuiranje nije moguće zbog nedostupnosti bh. pravosuđu. U slučajevima kada Srbija preuzme predmet, optužbe se često prekvalifikuju iz genocida u ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čime se mijenja pravna kvalifikacija djela i umanjuje težina optužbi.
Među osobama koje su nedostupne pravosuđu Bosne i Hercegovine nalaze se Milisav Gavrić, Radoslav Janković, Svetozar Kosorić, Tomislav Kovač, Borislav Stojšić, Rajko Drakulić, Zoran Malinić i Milomir Savčić, protiv kojih su raspisane potjernice nakon potvrđenih optužnica ili bijega tokom sudskih postupaka.
Poseban slučaj predstavlja Milomir Savčić, kojem je pred Sudom Bosne i Hercegovine već bilo počelo suđenje za pomaganje u genocidu. Nakon što mu je određen pritvor zbog kršenja mjera zabrane, postao je nedostupan pravosudnim organima, zbog čega je raspisana međunarodna potjernica.
Pravosudna saradnja između Bosne i Hercegovine i Srbije u predmetima ratnih zločina i dalje je opterećena brojnim problemima. Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine u više navrata navelo je da nije obaviješteno o pojedinim postupcima koje vode pravosudni organi Srbije protiv osoba optuženih u BiH, niti je za određene predmete data saglasnost za njihovo ustupanje.
Jedan od primjera su postupci protiv Milenka Živanovića i Miomira Jasikovca. Iako su protiv njih potvrđene optužnice u Bosni i Hercegovini za pomaganje u genocidu, srbijansko pravosuđe vodilo je postupke po drugačijoj pravnoj kvalifikaciji. Jasikovac je u Beogradu osuđen na pet godina zatvora nakon sporazuma o priznanju krivice za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Živanović pravosnažno oslobođen optužbi. Optužnice u Bosni i Hercegovini protiv njih i dalje su na snazi.
Slična situacija zabilježena je i u predmetu protiv Braneta Gojkovića, bivšeg pripadnika 10. diverzantskog odreda. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovo izručenje, Srbija je pokrenula vlastiti postupak, čime je izručenje onemogućeno. Gojković je priznao učešće u strijeljanju više stotina Bošnjaka na Vojnoj ekonomiji Branjevo 16. jula 1995. godine i osuđen je na deset godina zatvora.
Jedini predmet koji je Srbija formalno preuzela nakon podizanja optužnice u Bosni i Hercegovini odnosi se na Nedeljka Milidragovića i Aleksu Golijanina, kojima se zajedno s više optuženih sudi za ubistva Bošnjaka u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica. Iako su u Bosni i Hercegovini optuženi za genocid, u Srbiji im se već skoro deset godina sudi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Nedavno su u Bosni i Hercegovini potvrđene optužnice protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu 829 zarobljenih Bošnjaka na obali Drine u Kozluku 15. jula 1995. godine. Međutim, postupak još nije počeo jer Sud Bosne i Hercegovine nije dobio potvrdu da su optužnice uredno uručene optuženima u Srbiji putem međunarodne pravne pomoći.
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine navodi da vodi istrage protiv većeg broja osumnjičenih za zločine počinjene u i oko Srebrenice koji se nalaze van domašaja bh. pravosuđa.
Istovremeno, srbijansko Javno tužilaštvo za ratne zločine potvrdilo je samo da se pred Višim sudom u Beogradu vode dva postupka koja se odnose na zločine u Srebrenici iz jula 1995. godine, uz obrazloženje da faze postupka, osim glavnog pretresa, nisu dostupne javnosti.
Prema podacima međunarodnih pravosudnih institucija, stotine osumnjičenih za ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, još nisu procesuirane. Značajan broj njih nalazi se u susjednim državama, što dodatno otežava ostvarivanje pravde za žrtve.
Do danas su Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, Sud Bosne i Hercegovine te pravosudne institucije Srbije i Hrvatske za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet kazni doživotnog zatvora.
U Srbiji su, osim Braneta Gojkovića i Miomira Jasikovca, osuđena i četvorica pripadnika jedinice „Škorpioni“ – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – na ukupno 53 godine zatvora zbog ubistava Srebreničana počinjenih kod Trnova.
Više od tri decenije nakon genocida, veliki broj optuženih i dalje izmiče pravdi, dok porodice žrtava još čekaju da svi odgovorni budu izvedeni pred sud i procesuirani u skladu s težinom počinjenih zločina.
