Povodom 11. jula, godišnjice genocida u Srebrenici, Gradsko vijeće Bihaća održalo je komemorativnu sjednicu na kojoj je odata počast za 8.372 ubijena Bošnjaka, uz poruku da je čuvanje istine o zločinu počinjenom u julu 1995. godine trajna odgovornost cijelog društva.
U Gradskoj vijećnici okupili su se predstavnici gradskih vlasti, javnog i društvenog života kako bi još jednom iskazali poštovanje prema žrtvama genocida i pružili podršku njihovim porodicama. Tokom sjednice naglašeno je da Bihać već decenijama njeguje kulturu sjećanja te stoji uz majke Srebrenice i sve preživjele.
Komemoraciju je otvorio predsjedavajući Gradskog vijeća Edin Goretić, koji je istakao da najveću snagu pokazuju upravo oni koji su preživjeli genocid i odlučili govoriti o onome što su proživjeli.
“Zamislite kolika je snaga potrebna da čovjek, nakon svega što je doživio i vidio, odluči živjeti i svjedočiti, da zločin nikad ne dobije svoju posljednju pobjedu, zaborav”, poručio je Goretić.
O značaju suočavanja s prošlošću i očuvanja historijskih činjenica govorio je historičar dr. Franjo Jurić, koji je upozorio da je obaveza današnjih generacija da nastave govoriti o genocidu kako se takav zločin više nikada ne bi ponovio.
“Danas bi možda najbolje bilo šutjeti jer šutnja je jača od riječi. Ali nije dovoljno. Moramo govoriti zbog budućih generacija. Ovo je najveći zločin poslije Drugog svjetskog rata i bio je planiran. U julu, prije više od trideset godina, prije svega prestala je humanost kod ljudi i to je poraz čovječanstva”, kazao je Jurić.
Tokom sjednice podsjećeno je da je Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine zločin u Srebrenici pravno okvalificirao kao genocid, dok je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Istaknuti su i podaci o dosadašnjim presudama za počinjene zločine na području srebreničke regije. Za genocid i druge ratne zločine do sada su osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora, uz pet izrečenih kazni doživotnog zatvora.
Komemorativna sjednica u Bihaću završena je porukom da sjećanje na žrtve genocida ne smije biti ograničeno samo na jedan dan u godini, već mora ostati trajna obaveza svih koji vjeruju u istinu, pravdu i dostojanstvo ljudskog života.
