Na osnovu raspoloživih službenih statističkih podataka i informacija s međunarodnih tržišta, objavljenih do 23. marta, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem kvartalu 2025. na 2,1 posto. Napomenuli su da je to identično njihovoj brzoj procjeni iz decembra prošle godine. U decembarskom krugu brzih procjena, realna stopa rasta BDP-a za treći kvartal je procijenjena na 1,9 posto, a kasnije službeni podatak iznosio je 2,1 posto.
"Osim značajne revizije zvaničnih BDP podataka, naše procjene vrijednosti bile su dosta usklađene s kasnije zvanično objavljenim podacima", dodaju.
Ekonomska aktivnost u posljednjem kvartalu uglavnom je podržana, kako su istakli, povećanjem domaće potrošnje, što se ogleda u pozitivnim kretanjima u trgovini i uslužnim djelatnostima, dok je do novembra nastavljeno smanjenje industrijske proizvodnje na godišnjem nivou.
Prema trenutnoj brzoj procjeni Centralne banke, za prošlu godinu se očekuje godišnji rast realnog BDP-a od 1,9 posto, što je gotovo identično posljednjoj projekciji (2,0 posto) iz novembra, prema modelu za srednjoročne makroekonomske projekcije.
Njihova preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za prvi kvartal ove godine iznosi 2,1 posto i zasniva se na podacima, kako su obrazložili, visoke frekvencije, uglavnom dostupnih samo za januar 2026.
Smatraju da su izgledi za ovu procjenu prilično stabilni dok za naredne kvartale očekuju značajno jačanje rizika, prvenstveno iz međunarodnog okruženja. Posljedično, moguća je i revizija projekcije ekonomske aktivnosti za 2026. na niže, s proljetnim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija.
Inflacija u Bosni i Hercegovini
Ukupnu inflaciju u prvom kvartalu ove godine procijenili su na 3,5 posto, a temeljnu inflaciju na 4,2 posto. U prva dva mjeseca ove godine zabilježena je godišnja stopa ukupne inflacije od 3,4 posto i temeljne inflacije od 4,2 posto.
Nadalje, preliminarna procjena ukupne i temeljne inflacije u drugom kvartalu 2026. iznosi 3,9 posto i 4,2 posto, na osnovu trenutno raspoloživih informacija. Na osnovu navedenih kvartalnih procjena, u prvoj polovini 2026. ukupnu inflaciju procjenjuju na 3,7 posto, a temeljnu na 4,2 posto.
Procjene inflacije za prvi kvartal 2026., u odnosu na prethodni krug brzih procjena, korigovana je na niže za 29 baznih poena (sa 3,8 na 3,5 posto).
Iako je procjena inflacije smanjena, domaći inflatorni pritisci ostali su, kako su konstatirali, značajni.
"Revidiranje procjene je posljedica dijelom intenzivnijeg rasta cijena hrane tokom 2025. i njihovog učinka na ukupan indeks cijena. Naime, rast cijena hrane je iznosio 4,3 posto u prva dva mjeseca, što ukazuje na postojanost inflatornih pritisaka u ovoj kategoriji, ali znatno manje nego što su bili tokom prethodne godine", objasnili su.
Značajan rast cijena je zabilježen, kako su ukazali, u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, (7,7 posto u prva dva mjeseca), pri čemu je rast cijena značajno intenziviran od oktobra prošle godine.
Prema zvaničnim statističkim podacima, cijene u kategoriji odjeće i obuće su godinama konstantan deflatorni faktor u strukturi ukupne inflacije. Na kraju februara, indeks je bio na nivou, što ukazuje na, kako su obrazložili iz Centralne banke, godišnje snižavanje cijena u februaru, ali i za period od prva dva mjeseca 2026. od 6,5 posto.
U drugom kvartalu očekuju jačanje inflatornih pritisaka, pri čemu bi ukupna inflacija mogla iznositi 3,9 posto, dok bi temeljna inflacija mogla ostati na nivou od 4,2 posto, nepromijenjena u odnosu na prvi kvartal.
Trenutne projicirane vrijednosti su odraz, kako su naglasili, jačanja inflatornih pritisaka usljed prelijevanja rasta cijena iz međunarodnog okruženja.
"Izraženi rizici iz međunarodnog okruženja, posebno oni koji se odnose na rast cijena energenata i njihovog prelijevanja na rast cijena ostalih dobara i usluga, predstavljaju ključni faktor koji bi mogao utjecati na dalju dinamiku inflacije i mogućnost revizije procjena inflacije na više već u narednom krugu. U ovom krugu smo pretpostavili umjeren rast nominalnih plata, bez izraženih pritisaka koji bi značajnije doprinijeli inflaciji u kratkom roku", dodaju.
Rizici po kratkoročne izglede ekonomskog rasta i inflacije u Bosni i Hercegovini su izraženi nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael, kako su podsjetili, pokrenule napad na Iran i ogledaju se prvenstveno kroz rast cijena energenata, povećanu volatilnost finansijskih tržišta te moguće poremećaje u globalnim proizvodnim i lancima snabdijevanja.
U takvim okolnostima, ostvarenje ranije projiciranih stopa ekonomskog rasta, kao i inflacije postaju, kako su naglasili, znatno neizvjesnije, uz izvjesnost njihovog revidiranja i u brzim procjenama za kratki rok, ali i srednjoročnim projekcijama za srednji rok.
BDP i inflacija u eurozoni
Evropska centralna banka (ECB) je objavila nove makroekonomske projekcije za eurozonu. Inflacija u eurozoni za 2026. je revidirana na više, na 2,6 posto (sa prethodnih 1,9 posto iz decembra 2025.), prvenstveno kao rezultat energetskog šoka s Bliskog istoka.
Osim toga, projekcija realnog rasta BDP-a je revidirana na niže, na 0,9 posto (sa prethodnih 1,2 posto iz decembra 2025.), što odražava slabiju ekonomsku aktivnost i pogoršane ekonomske uslove.
Revizije ECB-ove projekcije iz marta 2026., kako su konstatirali u Centralnoj banci, dodatno potvrđuju nepovoljno vanjsko okruženje, karakterisano višom očekivanom inflacijom i sporijim ekonomskim rastom u eurozoni, što predstavlja važan kanal prenosa rizika na ekonomsku aktivnost i inflaciju u Bosni i Hercegovini.
Objavu rezultata narednog kruga brzih procjena BDP-a, te ukupne i temeljne inflacije u kratkom roku planiraju za juni. Uobičajene revizije službenih kvartalnih podataka, koje su posebno istaknute za izračun deflatora, mogu bitno utjecati na brze procjene realnog BDP-a, saopćili su iz Centralne banke BiH.
