Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Igor Stojanović gostovao je u programu BHRT-a, gdje je govorio o aktuelnim političkim odnosima u zemlji, statusu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i složenim odnosima unutar vladajuće koalicije na nivou Federacije BiH.
Govoreći o Miloradu Dodiku, koji se trenutno nalazi u Washingtonu gdje prisustvuje tradicionalnom Molitvenom doručku, Stojanović je iznio ocjenu da je lider SNSD-a u određenoj mjeri korigovao svoju političku retoriku i poteze, posebno nakon kontakata i razgovora sa američkim zvaničnicima. Prema njegovim riječima, Dodik je u međuvremenu povukao ili stavio van snage niz spornih zakona koji su ranije izazvali ozbiljne političke tenzije i zabrinutost međunarodne zajednice. Time je, kako je naveo, poslana jasna poruka o promjeni političkog kursa, makar privremeno ili taktički.
Stojanović se osvrnuo i na jednu od najkontroverznijih političkih intervencija u Federaciji BiH posljednjih godina — odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da izmjenama Ustava Federacije i Izbornog zakona omogući formiranje nove parlamentarne većine i uspostavljanje vlasti. Ova odluka izazvala je snažne reakcije u javnosti, ali i duboke političke podjele među strankama.
Na pitanje da li je Schmidt ovom intervencijom zapravo pomogao lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću, Stojanović je odgovorio da postoji mogućnost da je takva namjera postojala, ali da je konačni politički ishod bio drugačiji od očekivanog. Prema njegovoj ocjeni, iako se u javnosti često tvrdi da je HDZ bio glavni korisnik Schmidtove odluke, u političkoj realnosti najviše koristi je, paradoksalno, izvukla Stranka demokratske akcije (SDA), koja je uspjela kapitalizirati novonastale okolnosti na političkoj sceni.
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na energetsku politiku i pitanje plinske interkonekcije, koje je u posljednje vrijeme postalo jedno od ključnih strateških pitanja za Bosnu i Hercegovinu. Stojanović je naglasio da, iako poštuje stavove međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države, zadržava pravo da kao građanin i politički predstavnik ima vlastito mišljenje o ovom pitanju. Istakao je da ne podržava isključivo koncept Južne plinske interkonekcije kao jedino rješenje, te da smatra kako se moraju razmotriti i druge opcije koje bi dugoročno osigurale energetsku stabilnost i nezavisnost zemlje. U tom kontekstu je naglasio da dijeli sličan stav s federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem.
Govoreći o odnosima unutar vladajuće koalicije, Stojanović je podsjetio da je u više navrata javno kritikovao Dragana Čovića i politiku HDZ-a BiH, posebno kada su u pitanju određeni politički zahtjevi i potezi koji su izazivali kontroverze. Međutim, na pitanje novinara zbog čega njegova politička opcija, uprkos tim kritikama, i dalje učestvuje u vlasti zajedno s HDZ-om, Stojanović je odgovorio da je politička realnost znatno složenija nego što se često predstavlja u javnosti.
Naglasio je da politika nije crno-bijela i da se često mora praviti balans između različitih interesa, kompromisa i odgovornosti prema stabilnosti institucija. Također je priznao da, uprkos političkim neslaganjima, postoje određeni potezi i odluke HDZ-a koje smatra pozitivnim i korisnim, što dodatno oslikava složenost političkih odnosa i nužnost saradnje unutar postojećeg institucionalnog okvira.
Stojanovićevo gostovanje na BHRT-u još jednom je pokazalo dubinu političkih kontradikcija i pragmatičnih kompromisa koji oblikuju političku scenu Bosne i Hercegovine, gdje se javne kritike često sudaraju sa realnošću političkih savezništava, a principi sa nužnošću održavanja vlasti i stabilnosti sistema.
