Dok cijene nekretnina u glavnom gradu BiH obaraju rekorde u sektoru kupovine, gotovo neprimjetno, ali još bolnije za džep prosječnog građanina, iznajmljivanje stanova u Sarajevu postaje novi finansijski horor. Sarajevski najmodavci očigledno ne priznaju krizu – cijene zakupa stanova i garsonjera lete u nebo, a tržište iznajmljivanja sve više nalikuje na elitni sport rezervisan za one sa debelim novčanikom.
Najtraženije lokacije u Kantonu Sarajevo ostaju Novo Sarajevo i Novi Grad, gdje se dvosobni stanovi od pedesetak kvadrata iznajmljuju po cijeni od 700 do 800 KM. Naselja poput Čengić Vile, Dolac Malte, Hrasnog i Grbavice – nekada poznata kao pristupačna gradska središta – danas su postala simboli inflacije na tržištu najma.
U Novogradnji još gore – garsonjere za elitne studente
Posebno zabrinjava situacija u naseljima s novogradnjom, kao što je Nova Otoka, gdje su cijene otišle nekoliko stepenica više. Za stanove već od 50 kvadrata, mjesečna kirija nerijetko prelazi 800 KM, a sve češće se pojavljuju i četverocifrene cifre. Apsurdno, ali tačno – čak se i garsonjere, prostorije jedva veće od hotelske sobe, nude po cijeni od 800 KM. Nova Otoka i naselje Avenija, sudeći po oglasima, kao da ciljaju klijentelu sa švicarskim platama.
U općini Novi Grad, slika nije mnogo bolja. Stanovi u naseljima poput Alipašinog Polja ili Buća Potoka dostižu cijene od 800 do 850 KM za stanove od 55 do 60 kvadrata. Iako se radi o naseljima udaljenijim od centra, očito je da potražnja diktira tržište – a stanodavci to znaju.
Stup, Bulevar, Ilidža – kvadrat kao suho zlato
Naselje Stup, koje godinama važi za jedno od najbrže rastućih kada je riječ o stanogradnji, danas je među najbogatijima ponudom stanova za najam. No i cijene su porasle: za stan od 53 kvadrata traži se 800 KM, dok se garsonjere od 34 kvadrata nude za 600 KM.
Poseban slučaj je novoizgrađeno naselje Bulevar, gdje je luksuz očigledno standard. Tamo se traži 700 KM za stanove veličine 39 do 43 kvadrata. Iako postoji određena raznolikost u cijenama, činjenica je da se ispod 650 KM rijetko šta može naći, bez obzira na kvadraturu.
Ni Centar više nije izuzetak
U općini Centar, cijene prate isti trend. Lokacije bliže tramvajskoj pruzi – poput Marijin-Dvora ili Skenderije – već odavno su privilegovane, ali sada i druge manje atraktivne ulice bilježe osjetan skok. Cijene rastu proporcionalno broju koraka do tramvajske stanice, i to bez obzira na starost ili stanje stana.
Jeftinije? Samo ako idete u – Vogošću ili Hadžiće
Ako tražite stan ispod 600 KM, ne preostaje vam ništa drugo nego da gledate prema rubnim općinama Kantona Sarajevo – Vogošći i Hadžićima. No, takve lokacije dolaze s kompromisima: slabija javna povezanost, manja ponuda i dodatni troškovi prevoza.
Zakup – luksuz ili prevara?
S obzirom na rastuće cijene stanovanja, sve više mladih parova, studenata i radnika prisiljeno je dijeliti stanove, seliti se van grada ili čak razmišljati o odlasku iz zemlje. Dok vlasnici nekretnina trljaju ruke, a stanari broje feninge, postavlja se ozbiljno pitanje – je li u Sarajevu uskoro iznajmljivanje stana postalo luksuz rezervisan za političku elitu i dijasporu?
Bez kontrole tržišta i bez ozbiljnijih državnih mjera, kirije bi uskoro mogle postati još jedan razlog za egzodus mladih. Jer u zemlji gdje je plata 1000 KM, a garsonjera 800 – ostanak postaje suludi čin prkosa.
