Zemljište nekadašnje sarajevske fabrike slatkiša Sarabon, nekada poznate kao Zora, ponovo je ponuđeno na prodaju, ali bez ključnog urbanističkog dokumenta koji bi omogućio konkretnu izgradnju, interes investitora i dalje ostaje samo na nivou upita.
Stečajni upravnik raspisao je novi oglas za prodaju imovine ove kompanije, a javno nadmetanje zakazano je za 16. april, pod istim uslovima i po istoj početnoj cijeni kao i prethodni pokušaji – 23,5 miliona KM.
Podsjetimo, prethodna nadmetanja su propala, prodaja nije realizovana jer nijedan zainteresirani investitor nije uplatio depozit, što je bio uslov za učešće u postupku.
Stečajni upravnik Jasmin Šarenkapa potvrdio je da je interes postojao, ali da formalne ponude nisu dostavljene.
– Iako je vladao interes potencijalnih investitora za kupovinom oglašenih nekretnina, prodaja je proglašena neuspješnom jer nije bilo uplata depozita, odnosno sredstava osiguranja, te samim tim ni pisanih ponuda – kazao je Šarenkapa.
Gotovo 24 hiljade kvadrata na jednoj od najtraženijih lokacija
Predmet prodaje je zemljište u ulici Džemala Bijedića, na prostoru nekadašnjeg fabričkog kruga Sarabona, ukupne površine 23.955 kvadratnih metara. Nekretnina se prodaje kao jedinstvena cjelina, što je čini jednom od rijetkih velikih parcela dostupnih unutar urbanog područja Sarajeva.
U kontekstu sve veće potražnje za većim građevinskim površinama, posebno u Sarajevu, ova lokacija važi za izuzetno atraktivnu. Blizina glavnih saobraćajnica, poslovnih zona i stambenih blokova čini je idealnom za razvoj mješovitih stambeno-poslovnih projekata.
Regulacioni plan – ključni problem za investitore
Ipak, najveća prepreka koja investitore drži na distanci jeste činjenica da za ovu zonu još uvijek nije usvojen regulacioni plan. Bez tog dokumenta, potencijalni kupac nema jasnu sliku šta je na parceli dozvoljeno graditi, kolika je spratnost objekata i kakva je namjena prostora.
Prema informacijama etto.ba dostupnim iz urbanističkih krugova, izrada i usvajanje regulacionog plana može trajati četiri do pet godina, što značajno povećava investicioni rizik i produžava period povrata uloženih sredstava.
U praksi to znači da bi kupac, čak i nakon kupovine zemljišta, morao prolaziti kroz dodatne urbanističke procedure, izmjene planske dokumentacije i dugotrajne administrativne procese prije nego što bi mogao dobiti građevinsku dozvolu.
Propuštena šansa za razvoj ili prilika za strateške investitore
Prostor bivšeg Sarabona godinama stoji zapušten, iako bi njegova transformacija mogla imati značajan utjecaj na urbanistički i ekonomski razvoj ovog dijela Sarajeva. Grad bi dobio novu funkcionalnu cjelinu, dok bi investitori mogli razviti stambene, poslovne ili komercijalne sadržaje koji nedostaju ovom području.
Ipak, sve dok gradske vlasti ne riješe pitanje planske dokumentacije, ova parcela ostaje primjer tipične sarajevske situacije – vrijedna i tražena, ali zarobljena u birokratskom limbu.
Ukoliko i ovaj pokušaj prodaje završi bez kupca, to bi moglo poslati jasnu poruku da tržište nije spremno ulagati desetine miliona maraka u projekte čija realizacija zavisi od sporog i neizvjesnog administrativnog aparata.