Izrael i Iran su, putem treće strane, razmijenili tajne poruke uvjeravanja, u kojima su se obje strane obavezale da neće izvoditi preventivne napade, u pokušaju da se spriječi dalja eskalacija tenzija.
Prema dostupnim informacijama, izraelski zvaničnici su, posredstvom Rusije, obavijestili iransko rukovodstvo da Izrael neće pokretati napade na Iran ukoliko sam ne bude napadnut. Ta poruka je upućena nekoliko dana prije izbijanja protesta krajem decembra.
Diplomate i regionalni zvaničnici upoznati s razmjenom poruka navode da je Iran istim kanalom, preko Rusije, odgovorio da će se također suzdržati od preventivnih vojnih akcija.
Visoki regionalni zvaničnik naveo je da se posljednja razmjena poruka između Izraela i Irana dogodila krajem decembra, ubrzo nakon posjete iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija Moskvi.
Ovo nije prvi put da Rusija pokušava igrati ulogu posrednika između dvije strane, niti da nastoji ojačati svoju poziciju kod američkog predsjednika Donalda Trumpa kao aktera u regionalnim i međunarodnim pitanjima, uključujući i rat u Ukrajini.
Kontakti između dva regionalna rivala, uz rusko posredovanje, predstavljaju neuobičajen potez s obzirom na duboko neprijateljstvo između Izraela i Irana, naročito nakon što su prošlog juna vodili 12-dnevni rat.
Ipak, prema istim izvorima, ovi kontakti odražavali su želju Izraela da izbjegne privid eskalacije s Iranom ili vođenje novog vala napada, u trenutku kada se Tel Aviv pripremao za veliku vojnu kampanju protiv Hezbolaha u Libanu.
Takav pristup bio je u suprotnosti s javnom retorikom izraelskih zvaničnika krajem prošle godine, kada su otvoreno nagovještavali mogućnost novih udara na Iran kako bi obuzdali, kako su tvrdili, brzu obnovu iranskog arsenala balističkih raketa.
Iako je iranski odgovor na izraelske poruke bio pozitivan, Teheran je ostao oprezan u pogledu stvarnih namjera Izraela.
Iran je procijenio da ova uvjeravanja, čak i ako su iskrena, ne isključuju mogućnost da bi američka vojska mogla pokrenuti napade na Iran u okviru koordinirane kampanje s Izraelom, dok bi Tel Aviv svoje vojne napore fokusirao na Hezbollah, navode regionalni zvaničnici.
Ipak, jedan visoki regionalni zvaničnik, čije ime nije objavljeno, izjavio je da je „sporazum bio dobar za Iran“, jer je smanjio rizik direktnog sukoba između Izraela i Hezbolaha.
Američki zvaničnici navode da je iranska podrška Hezbolahu u svakom slučaju već oslabila, s obzirom na to da je Teheran u velikoj mjeri zaokupljen unutrašnjim nemirima i protestima.
Hoće li se obje strane pridržavati obećanja?
I dalje ostaje nejasno kako su protesti utjecali na strateške procjene i Izraela i Irana, kao i da li će se obje strane dugoročno pridržavati tajnih dogovora.
U tom kontekstu, američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost pokretanja udara na Iran kao odgovor na, kako je naveo, „represiju nad protestima“. Prema ocjenama analitičara, takav potez mogao bi potaknuti Iran na odmazdu, pri čemu bi Izrael, kao saveznik Washingtona, mogao postati meta.
Reuters je u srijedu citirao visokog iranskog zvaničnika koji je izjavio da će Iran, ukoliko bude napadnut, uzvratiti udarcima na američke vojne baze na Bliskom istoku, bez eksplicitnog spominjanja Izraela kao moguće mete.
Također nije jasno da li bi izraelski zvaničnici prekršili obećanja data u decembru i pridružili se eventualnom američkom napadu ako bi procijenili da postoji prilika za rušenje iranske vlade.
Kako su se protesti u Iranu intenzivirali, izraelski zvaničnici su svoje vojne pripreme opisivali kao isključivo odbrambene, izbjegavajući otvoreno eskalirajuću retoriku.
Podsjeća se da je prošlog juna Izrael izveo iznenadni napad na Iran, i to u vrijeme kada su nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana još uvijek bili u toku.
Fokus na Hezbolahu, a ne na Iranu
Sima Shine, viša istraživačica Instituta za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu i bivša šefica istraživanja u Mossadu, istakla je da Izrael „prepušta Sjedinjenim Američkim Državama da predvode sve potencijalne udare protiv Irana, ali istovremeno želi promjenu iranskog režima, jer bi to promijenilo lice Bliskog istoka i položaj Hezbolaha“.
Dodala je da je Izrael svjestan mogućnosti iranske odmazde, zbog čega je već poduzeo opsežne mjere jačanja svoje odbrambene spremnosti.
Prema riječima jednog izraelskog zvaničnika, cilj kontakata s Iranom bio je očuvanje neutralnosti Teherana i izolacija Hezbolaha u slučaju da Izrael pokrene vojnu operaciju protiv te organizacije.
Ta logika, prema istom izvoru, i dalje je prisutna, kroz nastojanja da se spriječi direktna razmjena udara između Izraela i Irana, barem u početnoj fazi eventualnog sukoba.
Zvaničnik je naglasio da opcija vojne kampanje protiv Hezbolaha ostaje otvorena, bez obzira na razvoj situacije u vezi s Iranom, jer Izrael ovu grupu i dalje smatra ozbiljnom prijetnjom zbog njenog odbijanja razoružavanja.
„Kampanja u Libanu će se dogoditi, a Hezbollah će biti primarna meta. Jedino pitanje je – hoće li to biti tokom rata s Iranom ili nakon njega“, rekao je.
Kremlj je ranije predložio predsjedniku Trumpu ideju posredovanja između Izraela i Irana, ali je on to odbio, zahtijevajući da se Moskva prije svega fokusira na pitanje Ukrajine.
Nije poznato da li su se nedavne razmjene poruka odvijale uz znanje ili učešće Washingtona.
Do sada nije bilo zvaničnog komentara iz ureda Benjamina Netanyahua, niti od glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.
