Istraga Drop Site Newsa otkrila je da je izraelska misija pri UN-u od 2016. postavljala sigurnosnu opremu i kontrolirala ulaz u njujorški stan pod kontrolom Jeffreya Epsteina koji je koristio bivši premijer Ehud Barak. Prema dokumentima koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, izraelski zvaničnici su od početka 2016. direktno koordinisali sa Epsteinovim osobljem oko osiguranja rezidencije.
Iako je nekretnina formalno bila u vlasništvu kompanije povezane s Epsteinovim bratom Markom Epsteinom, izvještaj navodi da je zgradu faktički kontrolisao Jeffrey Epstein. Jedinice u objektu često su se pozajmljivale Epsteinovim saradnicima, a koristile su se i za smještaj maloljetnih modela.
Barak je obavljao dužnost premijera Izraela od 1999. do 2001. godine, a prema izraelskom zakonu, bivši premijeri nakon isteka mandata imaju pravo na državnu sigurnosnu zaštitu. Objavljena dokumentacija pokazuje operativnu saradnju između stalne misije Izraela pri Ujedinjenim narodima i Epsteinovog poslovnog sistema vezano za obezbjeđenje stana.
Rafi Shlomo, nekadašnji direktor službe za zaštitu pri izraelskoj misiji i šef Barakovog sigurnosnog tima, lično je nadzirao pristup stanu. On je provjeravao pozadinu Epsteinovih zaposlenih i osoblja za čišćenje te održavao sastanke s njima kako bi koordinisali postavljanje nadzornih uređaja u objektu.
Prema navodima istrage, građevinske i strukturalne preinake koje je provodila izraelska vlada zahtijevali su Epsteinovo odobrenje. U januaru 2016. supruga Ehuda Baraka, Nili Priell, u razmjeni e-mailova s Epsteinovom dugogodišnjom asistenticom Lesley Groff raspravljala je o postavljanju alarma i nadzornih sistema. Priell je navela da je sistem uključivao senzore na prozorima i mogućnost daljinskog pristupa.
"Mogu neutralizirati sistem na daljinu, prije nego što nekome zatreba da uđe u stan", napisala je Priell. "Sve što treba uraditi je nazvati Rafija iz konzulata i obavijestiti ga ko i kada ulazi." Groff je kasnije Baraku i Priell potvrdila da je Epstein lično odobrio fizičke promjene u stanu, navodeći u poruci: "Jeffrey kaže da mu ne smetaju rupe u zidovima i da je sve ovo sasvim u redu!"
Prepiska između izraelske misije i Epsteinovih predstavnika nastavila se tokom 2016. i 2017. godine, ponajviše radi upravljanja pristupom za domaćice i organizovanja kasnijih Barakovih posjeta stanu.
Nakon Epsteinove smrti u njujorškom zatvoru 2019. godine, dok je čekao suđenje za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, Barak je pokušao umanjiti značaj svog odnosa s finansijerom. Tvrdio je da su se susretali, ali da Epstein nikada nije finansijski podržavao niti plaćao njegove aktivnosti.
Političke posljedice ove veze iskoristili su Barakovi rivali u Izraelu. Premijer Benjamin Netanyahu, pozivajući se na novoobjavljene dokumente, ustvrdio je da oni kompromituju upravo Baraka, a ne državu Izrael. Netanyahu je izjavio:
"Neobično blizak odnos Jeffreya Epsteina s Ehudom Barakom ne sugeriše da je Epstein radio za Izrael. Dokazuje suprotno", optužujući Baraka da sarađuje s "anticionističkom radikalnom ljevicom" kako bi potkopao aktuelnu vladu.
Yoni Koren, dugogodišnji Barakov saradnik koji je preminuo 2023. godine, takođe je često boravio u stanu u ulici 66th Street. Prema kongresnim istragama i procurjelim e-mailovima, Koren je u tom objektu odsjedao više puta, uključujući 2013. dok je bio šef kabineta u izraelskom Ministarstvu odbrane.
Dalji zapisi, navedeni u izvještaju, pokazuju da je Koren nastavio koristiti stan tokom boravka u New Yorku radi medicinskog liječenja sve do Epsteinovog posljednjeg hapšenja 2019. godine. Time se dodatno produbljuje slika dugotrajnog odnosa izraelskih zvaničnika s mrežom nekretnina pod Epsteinovom kontrolom.
Barak je javno izrazio žaljenje zbog svojih odnosa s Epsteinom. Iako je Epstein još 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetne osobe radi prostitucije, što je rezultiralo zatvorskom kaznom, Barak je godinama nakon toga održavao bliske lične i poslovne veze s njim.
Bivši izraelski premijer tvrdio je da nije znao za puni obim Epsteinovih zločina sve do šire savezne istrage koja je pokrenuta 2019. godine.
