Ustavni sud Bosne i Hercegovine prećutno prihvata očigledno nezakonitu upravu kroz odluke koje nameće OHR i podržava postepenu centralizaciju Bosne i Hercegovine, što predstavlja flagrantno kršenje izričitih odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, navodi se u aneksu 35. izvještaja Vlade Republike Srpske Vijeću sigurnosti UN-a.
Dokument ukazuje na to da Ustavni sud jedne zemlje treba biti institucija sastavljena od uglednih sudija iz te zemlje, posvećena očuvanju njenog ustavnog poretka, ali da u BiH taj sud predstavlja nešto sasvim drugo.
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, navodi se u prilogu Izvještaja, " odlučujuću većinu čine stranci i ta većina je posvećena podrivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine " .
- Posebna odredba Ustava Bosne i Hercegovine, kojom su tri od devet mjesta u Ustavnom sudu rezervisana za strane sudije, dogovorena je u Daytonu kao privremena mjera koja traje samo pet godina, ali je i danas na snazi, više od 30 godina kasnije - podsjeća se u prilogu Izvještaja Vlade Republike Srpske.
U dokumentu se navodi da strane sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i da su oni nametnuti BiH bez ikakve obaveze dobijanja saglasnosti bilo koje institucije BiH.
- Uvijek je bilo neobično da odlučujući glasovi u Ustavnom sudu BiH budu u rukama stranaca koji nemaju stručno znanje o ustavnom poretku ili pravnom sistemu BiH, niti govore bilo koji od lokalnih jezika - naglašava se u prilogu Izvještaja.
„Sudije podređene OHR-u“
U dokumentu se podsjeća da je prvobitni razlog za privremeno rezervisanje mjesta u Ustavnom sudu za strane sudije bio obezbjeđivanje tri neutralna člana koji bi bili izvan etničke politike u BiH, ali da u praksi tri strana sudije uglavnom imaju ulogu da osiguraju da odluke Suda budu u skladu sa stavovima OHR-a i određenih stranih ambasada.
- Umjesto donošenja odluka na osnovu nezavisnog ličnog suda, strane sudije su u potpunosti podređene OHR-u i podređuju slovo Ustava političkim ciljevima OHR-a. Jedan bivši strani sudija ovog suda priznao je da je tekst Ustava „izvor inspiracije, a ne odlučujući faktor“ za donošenje odluka. Drugi bivši strani sudija čak je priznao da postoji „ prećutni dogovor između Ustavnog suda i Visokog predstavnika da ovaj sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona“ - naznačeno je u prilogu Izvještaja.
U dokumentu se navodi da je dr. Alex Schwartz u svojoj studiji iz 2019. godine o ulozi tih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine utvrdio da je preispitivanje zakona koje je nametnuo OHR bilo toliko blago da su sudije pribjegavale "sumnjivom pravnom obrazloženju" kako bi podržale te zakone.
- U stvari, nazvati iskrivljeno i vještačko objašnjenje koje vidimo u isključivo političkim odlukama Ustavnog suda „sumnjivim“ bilo bi, najblaže rečeno, preblago - ocjenjuje se u dokumentu.
Kako je navedeno u prilogu Izvještaja, OHR je "na nekoliko načina osigurao podređenost Ustavnog suda BiH", a primjer za to je da je visoki predstavnik jednostrano smijenio dvoje sudija koje je imenovala Republika Srpska, čime je poslao nedvosmislenu poruku ostalim sudijama.
"Uredba OHR-a iz 2006. godine o miješanju u rad Ustavnog suda"
U dokumentu se naglašava da je Christian Schmidt nametnuo zakon koji "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" čini krivičnim djelom, izlažući svakog sudiju koji se protivi njegovim odlukama riziku od zatvora.
Međutim, miješanje OHR-a u rad Ustavnog suda BiH predstavlja uredba iz 2006. godine, koja je još uvijek na snazi, a kojom je poništena jedna odluka Suda i zabranjen svaki postupak pred Ustavnim sudom ili bilo kojim drugim sudom koji "na bilo koji način dovodi u pitanje jednu ili više odluka visokog predstavnika".
U prilogu Izvještaja Vlade Republike Srpske ocjenjuje se da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine krotko prihvatio ovu uredbu OHR-a, čime je praktično pristao na subordinaciju.
- Postoji opšta percepcija da strane sudije pribjegavaju neprimjerenim radnjama, kroz komunikaciju sa zvaničnicima OHR-a i određenih ambasada. Također, formirali su stalni blok sa dvojicom bošnjačkih sudija, prirodnim saveznicima koji dijele posvećenost neustavnoj centralizaciji BiH u skladu sa političkom agendom OHR-a - navodi se u dokumentu.
Napominje se da ovaj blok stranih i bošnjačkih sudija često nadglasava većinu predstavnika građana BiH u Sudu, te da većina u Ustavnom sudu BiH pod dominacijom stranaca nije ispunila osnovnu obavezu Suda da osigura poštivanje demokratskih ustavnih procedura u BiH prilikom donošenja zakona.
Ustavom BiH uspostavljen je demokratski sistem u kojem "sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH".
- Shodno tome, kada je nametanje zakona od strane Visokog predstavnika osporavano pred Ustavnim sudom, Ustavni sud BiH je trebao bez poteškoća utvrditi da je „zakon“ koji nije usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH nevažeći. Umjesto toga, bez ikakvog racionalnog objašnjenja, većina sudija kaže da ovlaštenja Visokog predstavnika nisu podložna kontroli Ustavnog suda - naglašava se u prilogu.
U dokumentu se napominje da se u studiji sarajevskog centra "Analitika" navodi da "sud nije ispitao pravni osnov koji je visoki predstavnik BIH naveo kao temelj svojih postupaka, već ga je nekritički prihvatio".
"Većina u Ustavnom sudu odobrava centralizaciju BiH"
Većina u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, pod dominacijom stranaca, piše u dodatku Izvještaja, dosljedno odobrava očigledno neustavnu centralizaciju Bosne i Hercegovine koju provodi OHR.
- Na primjer, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlukom donesenom s pet glasova za i četiri protiv potvrdio osnivanje Suda Bosne i Hercegovine, izum visokog predstavnika, uprkos očiglednom kršenju Ustavom propisane podjele nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta - navodi se u dokumentu.
U aneksu Izvještaja podsjeća se da Ustav BiH navodi da nadležnosti i ovlaštenja koja nisu izričito data institucijama BiH pripadaju entitetima, te da se sudska većina nije ni potrudila da iznese, na primjer, tvrdnju da su institucije na nivou BiH Ustavom izričito dobile ovlaštenje za osnivanje sudova, već je jednostavno priznala da Sud BiH nije "predviđen Ustavom BiH".
Međutim, kako bi opravdala osnivanje Suda Bosne i Hercegovine, sudska većina ignoriše nedvosmislenu odredbu Ustava da su nadležnosti "izričito date" nivou Bosne i Hercegovine, te predstavlja konstrukciju da nivo Bosne i Hercegovine ima implicitnu nadležnost za osnivanje tog suda.
- Ovaj zaključak je, u suštini, zasnovan na ličnim stavovima stranih i bošnjačkih sudija da je Ustavom BIH trebalo predvidjeti osnivanje Suda BIH, iako to nije učinjeno - a teško je zamisliti jasniji primjer neustavnog preuzimanja uloge zakonodavca od strane suda - naglašava se u prilogu Izvještaja.
U dokumentu se navodi da većina u Ustavnom sudu i dalje doprinosi centralizaciji BiH u novijim slučajevima, pa je tako, na primjer, Sud 27. marta utvrdio da su odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, koje se odnose na digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih digitalnih certifikata i personalizaciju dokumenata, kao i na zaštitu infrastrukture, " neustavne jer nisu u skladu sa zakonima BiH ".
- Međutim, činjenica je da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ne zadire ni u jednu od funkcija ili ovlaštenja koja su Ustavom izričito (ili čak implicitno) povjerena institucijama Bosne i Hercegovine. Upravo su zakoni BIH, a ne zakon Republike Srpske, ti koji su u suprotnosti s Ustavom BIH - navodi se u dokumentu.
"Neophodna reforma Ustavnog suda"
U prilogu 35. izvještaja naznačeno je da je EU, svjesna da je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu nespojivo sa suverenitetom BiH, njihovu zamjenu uvrstila među 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH.
Vlada Srpske ističe da Ustav omogućava da strane sudije zamijene državljani BIH putem običnog zakona, ali bošnjačke političke stranke, znajući da su im strane sudije odani saveznici, blokiraju ovu neophodnu reformu.
- U konačnici, poštovanje odluka svake pravosudne institucije počiva isključivo na njenom integritetu, profesionalizmu i kredibilitetu, a strane sudije u Ustavnom sudu BiH svjesno su žrtvovale sve te vrijednosti u nastojanju da zadovolje OHR i sačuvaju svoje pozicije - navodi se u prilogu Izvještaja.
Stoga, navodi se u dokumentu, "odluke Ustavnog suda ne zaslužuju nikakvo poštovanje, a ova ključna institucija u BiH je sramotni pokazatelj disfunkcionalnosti u zemlji - disfunkcionalnosti koja je stvorena i kontinuirano se podstiče nekontrolisanim miješanjem OHR-a, kao i djelovanjem bošnjačke političke elite, koja više teži oslabljenju i konačnom ukidanju ustavnih mehanizama zaštite za Hrvate i Srbe nego izgradnji uspješne i funkcionalne države".
Članovi međunarodne zajednice, poručuje Vlada Republike Srpske, trebali bi podržati reformu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kako bi u njemu konačno sjedili samo građani Bosne i Hercegovine.
- Takva reforma bi pomogla u osiguravanju istinski nezavisnog Ustavnog suda, te ojačala njegov legitimitet i suverenitet BiH. Istovremeno, donijela bi nadu da će Ustavni sud konačno osigurati poštivanje demokratskih ustavnih procedura u BiH prilikom donošenja zakona, kao i zaštitu federalne ustavne strukture BiH - kaže se u prilogu Izvještaja Vlade Srbije Vijeću sigurnosti UN-a.
