Javno saslušanje pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koje je trebalo donijeti odgovore o stanju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), pretvorilo se u otvoreni sukob, međusobne optužbe i lične uvrede.
Pred članovima Komisije pojavili su se aktuelni direktor UIO BiH Zoran Tegeltija i njegov prethodnik Miro Džakula, zajedno s predstavnicima pravosudnih i antikorupcijskih institucija. Fokus saslušanja bio je na navodima o sistemskoj korupciji, ali i na optužbama koje su prethodno iznijeli predstavnici sindikata ove institucije.
Optužbe sindikata i sjena “Pandore”
Predstavnici sindikata, predvođeni Predrag Jelača, ranije su iznijeli tvrdnje da se pojedinci obuhvaćeni istragom u akciji Akcija Pandora i danas dovode u vezu s nezakonitim aktivnostima, uz, kako tvrde, kontinuiranu zaštitu iz institucija.
Podsjetili su da je u tom predmetu pravosnažno osuđen samo Kemal Čaušević, iako je istragom bilo obuhvaćeno više desetina osoba, uključujući veliki broj carinskih službenika. Prema njihovim navodima, mnogi od tih ljudi su u međuvremenu čak napredovali u službi.
Džakulin odgovor: uvrede i kontraoptužbe
Bivši direktor UIO BiH nije štedio riječi u odgovoru na ove optužbe. Sindikat je nazvao „družbom Pere Kvržice“, a za njegovog predsjednika iznio niz ličnih diskvalifikacija, uključujući tvrdnje da mu je potrebno psihijatrijsko vještačenje.
Svoj istup pravdao je tvrdnjom da ima pravo uzvratiti nakon što je, kako kaže, bez dokaza označen kao neko ko učestvuje u kriminalnim aktivnostima.
Govoreći o akciji „Pandora“, Džakula je naveo da je još 2014. upozoravao tadašnjeg glavnog tužioca Goran Salihović da bi taj predmet mogao postati “sramota pravosuđa”, a ne samo institucije koju je vodio.
Sporna pitanja o odgovornosti i napredovanju kadrova
Član Komisije Jasmin Emrić otvorio je pitanje kako su pojedinci, uprkos dugotrajnim istragama, ostajali na funkcijama ili napredovali. Posebno je problematiziran slučaj Goran Marinković, koji je, prema iznesenim informacijama, godinama obavljao funkciju iako se protiv njega vodio postupak.
Džakula je odgovorio da su, nakon obustave istraga i prestanka razloga za suspenziju, takve osobe morale biti vraćene na radna mjesta, izbjegavajući detaljnije komentare.
Rasprava o imovini dodatno zaoštrila atmosferu
Dodatne tenzije izazvala su pitanja o imovini bivšeg direktora. Poslanik Nenad Grković zatražio je pojašnjenje o porijeklu nekretnina, podsjećajući na ranije nadimke koji su Džakuli pripisivani u javnosti.
Takav pristup izazvao je burnu reakciju. Džakula je osporio pravo poslanika da postavlja takva pitanja, uz dodatne lične opaske koje su raspravu odvele daleko od institucionalnog tona.
Ipak, naveo je da posjeduje kuću, stan u Bosni i Hercegovini te nekretninu na hrvatskoj obali, dodajući da je bio predmet provjera sigurnosnih agencija i da, prema njegovim riječima, “ima manje nego što je zaradio”.
Na insistiranje o izvorima finansiranja, poručio je da se, kako je rekao, prelazi granica pristojnosti.
Bez jasnih odgovora – uz više pitanja nego prije
Iako je saslušanje trebalo rasvijetliti navode o korupciji i eventualnoj odgovornosti u vrhu UIO, završeno je bez konkretnih zaključaka, ali uz produbljene sumnje i dodatno narušeno povjerenje.
Umjesto institucionalnog odgovora na ozbiljne optužbe, javnost je dobila sliku sistema u kojem se ključna pitanja često gube u buci međusobnih optužbi, ličnih sukoba i izbjegavanja direktnih odgovora.
