Ove sedmice u Hrvatskoj su stupile na snagu zakonske izmjene kojima država pokušava suzbiti rad na crno.
Pored novih obaveza za poslodavce, uvodi se i novi sistem uklanjanja radnika sa takozvane "crne liste". Cilj promjena nije samo kažnjavanje poslodavaca koji ne prijavljuju svoje radnike, već i bolja zaštita zaposlenih kojima se zbog rada na crno ne uplaćuju doprinosi, čime se smanjuje njihova buduća penzija.
Novi propisi predviđaju visoke finansijske iznose za poslodavce koji žele ranije biti skinuti sa liste prekršilaca, a kazne u nekim slučajevima dostižu i 8.000 eura po ilegalnom radniku . Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na obavezu radnika da se prijave na obavezno penzijsko osiguranje od dana koji se utvrđuje kao početak rada.
Ovim se želi spriječiti situacija u kojoj radnici zbog rada na crno ostaju bez evidentiranog radnog staža i uplaćenih doprinosa, što u konačnici utiče na visinu njihove buduće penzije.
Istovremeno, mijenjaju se i pravila u vezi s javnim objavljivanjem poslodavaca koji su prekršili zakon. Ministarstvo rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike će po službenoj dužnosti brisati poslodavce sa takozvane crne liste nakon isteka jedne godine od utvrđivanja rada na crno. Isto važi i za poslodavce kojima Državni inspektorat nije naložio plaćanje kazne.
Kazna do 8.000 eura
Prethodna odluka je bila mnogo stroža jer je period javnog objavljivanja na crnoj listi trajao šest godina. Nove zakonske odredbe omogućavaju i ranije brisanje sa crne liste, ali uz plaćanje propisane kazne. Poslodavac koji je prvi put uhvaćen u ilegalnom radu može zatražiti da bude uklonjen sa liste prije kraja godine ako plati 2.650 eura za svakog ilegalnog radnika.
Ako inspekcija utvrdi nezakonit rad kod istog poslodavca po drugi put u roku od tri godine, iznos se povećava na 6.630 eura po radniku.
Za treći i svaki sljedeći slučaj ilegalnog rada u istom trogodišnjem periodu, kazna iznosi 8.000 eura po neprijavljenom radniku.
Istovremeno, poslodavci koji budu uhvaćeni u počinjenju takvog prekršaja više od dva puta neće moći zatražiti brisanje s crne liste prije isteka jedne godine.
A šta kažete na crnu listu?
Poslodavci koji žele da budu uklonjeni sa crne liste mogu podnijeti zahtjev Ministarstvu rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike putem e-pošte.
Nije propisan poseban obrazac, već se zahtjev podnosi u slobodnoj formi, ali ga mora potpisati ovlaštena osoba. Uz zahtjev se mora priložiti dokaz o uplati kazne ili dokaz o prinudnoj naplati putem FINA-e, ako je kazna plaćena na ovaj način.
Obavezno je dostaviti i rješenje Državnog inspektorata kojim se utvrđuje postojanje nezakonitog rada, budući da upravo to rješenje određuje visinu kazne, na osnovu kojeg Ministarstvo provjerava da li je obaveza u potpunosti plaćena.