Jedno govorimo, drugo radimo: Kakvu poruku šaljemo EU novim Dodikovim zakonima

Milorad Dodik novim zakonima najavljuje kazne novinarima i do 120.000 KM, a pripadnicima LGBT populacije zabranu prilaska školama. Na taj način se Bosna i Hercegovina dodatno udaljava od puta prema Evropskoj uniji kršenjem osnovnih ljudskih prava.

Da jedno govorimo, a drugo radimo - upozoreni smo i iz Brisela.

"Ukoliko zakon bude u konačnici usvojen, imat će ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo (ključni prioritet 11.) i slobodu izražavanja i medija (ključni prioritet 12.) u Republici Srpskoj, kao žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava“, kazao je Peter Stano, portparol EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Zbog toga bi, ako ne promijenimo kurs kojim se krećemo, dobijeni status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji zadugo mogao biti jedina stepenica koju smo prešli na putu evropskih integracija.

"To će definitivno utjecati na otvaranje pretpristupnih pregovora BiH sa EU-om. Mi nismo definitivno nismo ti koji diktiramo tempo - već EU hoće li se nešto dogoditi ili neće. Tu trebamo imati u vidu da su sve odluke koje EU donese - također i političke", napominje Mia Karamehić-Abazović, članica Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH.

Iako je samo pet zemalja EU-a dekriminalizovalo klevetu, postoje značajne razlike.

"U tim zemljama EU-a postoji vladavina prava, pravosudni sektor koji funkcioniše na visokom nivou koji će osigurati da odredbe ne budu zloupotrebljene, tako da nikada ne možete vidjeti bilo kojeg novinara zatvorenog u Evropskoj uniji", tvrdi Johann Sattler, šef Delegacije EU-a u BiH.

Uvođenje klevete i uvrede u Krivični zakon RS-a, uz enormno visoke novčane kazne, predstavljalo bi pogoršanje demokratskih proseca, vraćajući nas decenijama unazad, ocjena je medijskih stručnjaka upoznatih sa dosadašnjim poštivanjem medijskih sloboda.

"U ovom slučaju, po novom zakonu, tužilac je država, državni organi, tužilaštvo kojem na raspologanju stoje svi drugi organi, policija i svi drugi pomoćni organi. Vlast u ovom entitetu, prije svega predsjednik RS-a, osjeća se nesigurnim te izlaz vidi u diktatorskim i autoritativnim mjerama koje se primjenjuju u Rusiji, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji pa i u Turskoj", ističe Mehmed Halilović, bivši ombudsman za medije.

Na udaru nisu novinari, nego i LGBT grupa. Od nedavnog fizičkog napada na njih uslijedila je i najava zabrane prilaska obrazovnim institucijama.

Kako je poručio entitetski predsjednik Milorad Dodik - ovo je institucionalna odgovornost: "Vrtići, škole, fakulteti, ustanove – tu neće moći da rade i da ulaze i to je to. Zašto mislite da nemamo pravo to da uradimo?".

"Ono što mora biti zabrinjavajuće za svakog građanina i građanku jeste da niko ne bi trebao da ima takvu moć da bude iznad vladavine zakona i samih zakona naše zemlje – i to je ono što treba da nas plaši", kaže za FTV Emina Bošnjak, direktorica Sarajevskog otvorenog centra.

Iako su ljudska prava trenutno na udaru u RS-u, situacija nije idealna ni u Federaciji. Mnogo je potrebno da bi se omogućila jednakopravnost svih, pa i marginalizovanih grupa.

"Dugo čekamo na zakon o javnom okupljanju Federacije, Vlada je utvrdila Nacrt zakona, ali vidim da se neki kantoni protive tome i kažu da to neće primjenjivati - smatraju da je javno okupljanje u nadležnosti kantona", objašnjava Edo Kanlić, koordinator Inicijative za za monitoring evropskih integracija BiH.

"Društvo u kome je laž jedina istina i koja se brani tako žestoko, tako jeftino i prozirno i uspijeva u svojoj odbrani – nema nikakve budućnosti i prespektive", poručuje sociolog Esad Bajtal.

Paradoks je veći jer zakone koji krše osnovna ljudska prava, barem u RS-u, najavljuje čovjek koji iza sebe ima brojne optužbe za klevete i negiranje genocida.

Ako su predviđene kazne za novinare do 120.000 KM a za pripadnike LGBT populacije zabrana ulaska u škole, kakva bi kazna njemu trebala biti izrečena?