Iran je spreman ispaliti znatno veći broj raketa dugog dometa na Izrael i druge zemlje Bliskog istoka nakon što brzo otkrije svoja podzemna skladišta, što, prema riječima stručnjaka, naglašava ograničenja američke strategije bombardiranja.
Koristeći jednostavnu opremu poput buldožera i kipera, Iran je ponovo otvorio najmanje 50 od 69 ulaza u tunele podzemnih raketnih baza oštećenih američkim i izraelskim napadima. Analitičari procjenjuju da Iran još uvijek ima oko hiljadu raketa uskladištenih duboko pod zemljom, koje bi sada ponovo mogle biti dostupne.
Razlog za zabrinutost SAD-a
Sedmicama su američki i izraelski napadi ograničavali pristup Irana podzemnim raketnim postrojenjima uništavajući puteve i zatrpavajući ulaze u tunele. Ali satelitski snimci koje je analizirao CNN pokazuju da se Iran odupirao ovim skupim vojnim kampanjama, što sugerira da se raketni kapaciteti Teherana ne mogu uništiti samo ciljanjem ulaza u tunele. Iako su Iran i Sjedinjene Američke Države postigli preliminarni sporazum o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, predstoje mjeseci rada na razradi detalja sporazuma.
Ako se sukob nastavi, Iran je u poziciji da "nastavi ispaljivati rakete sve dok ima lansere i posade, čak i ako se proizvodnja zaustavi", rekao je Sam Lair, istraživač u Centru za studije neširenja oružja James Martin, koji analizira iranske raketne sposobnosti. "Ništa ne sprječava da se lanseri ponovno naoružaju ogromnim zalihama raketa koje Iranci još uvijek posjeduju." To bi mogao biti razlog zašto Sjedinjene Države nerado žele da se vrate u sukob, iako Izrael lobira za to.
Ubrzana obnova nakon prekida vatre
Tokom borbi, Iran je radio s velikim rizikom kako bi otkrio ulaze u tunele, a SAD i Izrael su često ciljali opremu koja se koristi za njihovo čišćenje. Ovaj rad je omogućio Teheranu da nastavi ispaljivati rakete, iako znatno smanjenim intenzitetom. Od prekida vatre prije više od sedam sedmica, iranski napori za obnovu baza su se značajno ubrzali. Iran do sada deblokirao 50 od 69 ulaza u tunele na 18 podzemnih raketnih lokacija koje su napale SAD i Izrael.
Na primjer, u raketnoj bazi Dezful, četiri od pet ulaza u podzemni objekat ponovo su otvorena do 12. maja. Iran je također popravio druge dijelove baze, uključujući puteve koje su SAD i Izrael bombardirali kako bi spriječili kretanje raketnih lansera. Satelitski snimci pokazuju da su gotovo svi krateri sada zatrpani, a na dva mjesta putevi su čak i obnovljeni.
„Američka vojska je vješta u postizanju taktičkog uspjeha, a nadmoć i suprotstavljanje iranskim raketnim snagama je glavni primjer toga“, rekao je Lair. „Međutim, ako to nije popraćeno skupom razumnih strateških ratnih ciljeva i ostvarivom teorijom pobjede, može se pretvoriti u strateški neuspjeh.“
Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell nije odgovorio na konkretna pitanja o nalazima CNN-a, ponovivši raniju izjavu da je "američka vojska najmoćnija na svijetu i da ima ono što je potrebno da djeluje u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere".
Ratni ciljevi i podzemna mreža
Predsjednik Donald Trump je više puta isticao iranski raketni arsenal kao razlog za rat, a njegovo uništenje bio je jedan od ključnih ciljeva. U objavi na Truth Social u martu, Trump je kao jedan od pet "ciljeva" rata naveo "potpuno onesposobljavanje iranskih raketnih kapaciteta, lansera i svega što je s njima povezano".
Iranska mreža podzemnih raketnih baza, čija je izgradnja započela prije više od 20 godina, nudi značajnu zaštitu za rakete i lansere. Dubina objekata, od kojih se neki nalaze stotinama metara ispod temeljne stijene, ograničava sposobnost američke i izraelske vojske da same napadnu baze. Kao rezultat toga, u prvim sedmicama sukoba, vojske su se fokusirale na napade na ulaze, što je, u kombinaciji s naporima da se lociraju i unište mobilni lanseri, rezultiralo značajnim smanjenjem iranskih raketnih napada.
Ovi udari su teško oštetili baze, ispunivši većinu ulaza u tunele tonama ruševina i uništivši pristupne puteve. Sjedinjene Američke Države i Izrael su također proveli široku kampanju uništavanja iranskog lanca snabdijevanja, od fabrika elektronskih komponenti do postrojenja za proizvodnju raketnog goriva i tijela projektila. Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran 8. aprila pristali na prekid vatre, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je, misleći na ove napore, da će Iran "iskopati preostale lansere i projektile, bez načina da ih zamijeni. Nemate odbrambenu industriju".
Stvarnost iranskog arsenala
Stručnjaci vjeruju da Iran još uvijek ima oko 1.000 raketa uskladištenih u podzemnim objektima. Ove zalihe, koje se nalaze duboko ispod površine, vjerovatno nisu pretrpjele značajnu štetu od napada na ulaze, posebno imajući u vidu da je izraelska vojska slično napadala ulaze u tunele tokom Dvanaestodnevnog rata prošle godine.
„Oni se za ovu vrstu rata pripremaju već 20 godina“, rekao je Timur Kadyshev, viši istraživač na Institutu za istraživanje mirovne i sigurnosne politike Univerziteta u Hamburgu, koji proučava iranske rakete. „Vrlo su pripremljeni.“
Iran je koristio raznovrsnu građevinsku opremu za ponovno otvaranje baza. Satelitski snimci prikazuju utovarivače kako čiste ruševine dok kiperi pune kratere zemljom. U jednoj bazi izvan Isfahana, SAD i Izrael su izveli više napada kako bi blokirali četiri ulaza u tunele. Najmanje 18 kratera vidljivo je na prilazima dva ulaza, što ukazuje na količinu municije korištene za njihovo blokiranje. Početkom maja, satelitski snimci su pokazali kiper kako puni kratere. Druga dva ulaza su već bila ponovo otvorena, a putevi koji vode do njih, prethodno uništeni, ponovo su asfaltirani.
Renoviranje s jednostavnom opremom
Sredinom aprila, u bazi u blizini Khomeina, snimljeno je najmanje deset građevinskih vozila koja čiste ulaz. Dok Iran obnavlja svoj arsenal i funkcionalnost svojih raketnih baza, analitičari se brinu da potcjenjuje stalnu prijetnju koju predstavlja, posebno s obzirom na smanjenje zaliha američkih raketnih presretača.
Napadi na iranske fabrike također možda neće spriječiti Teheran da obnovi svoje proizvodne kapacitete onoliko dugo koliko bi SAD i Izrael željeli. Tokom 12-dnevnog rata, neke od ovih istih fabrika su također napadnute. Iako su nedavni napadi bili mnogo opsežniji, satelitski snimci su pokazali da je Iran već obnovio neke od postrojenja koja su bila meta prošlog juna. Procjene američkih obavještajnih službi sugeriraju da Iran već obnavlja ključne vojne kapacitete, uključujući ponovno pokretanje proizvodnje dronova i zamjenu lansera raketa i proizvodnih postrojenja. "Iranci su premašili sve rokove koje je obavještajna zajednica postavila za obnovu", rekao je američki zvaničnik za CNN.
Za Kadiševa, ova razlika u tehnologijama otkriva poteškoće u primjeni vojnih opcija protiv Irana. "Morate koristiti vrlo sofisticirano i skupo oružje da biste izazvali takvu štetu, a sanacija je vrlo jednostavna - potrebni su vam samo buldožeri."
