Prema informacijama, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka, pa do uvođenja potpuno novog kraka gasovoda.
Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj pravac definisan je kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobija priključak na gasnu mrežu.
Iako je riječ o važnom industrijskom centru sa kompanijama poput Violete, ova izmjena se smatra logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.
Mnogo veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerovatnije na relaciji Mostar – Čapljina.
Ovim potezom gasna mreža bi se proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji BiH, čime ovaj projekat dobija znatno veći regionalni značaj.
Proširenje u Srednjoj Bosni
Izmjene su predviđene i na kraku kroz Srednju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definisana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce.
Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – za Donji Vakuf, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup gasu.
Najveća promjena: Novi krak Kladanj – Tuzla
Najznačajnija izmjena odnosi se na uvođenje potpuno novog pravca – praktično trećeg kraka Južne interkonekcije. Riječ je o trasi Kladanj – Tuzla, koja se planira prvenstveno zbog izgradnje gasne elektrane u Tuzli.
Međutim, ono što ovaj krak čini posebno zanimljivim jeste činjenica da on neće biti direktno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.
Umjesto toga, ovaj pravac će se oslanjati na postojeći gasovod koji Bosna i Hercegovina već koristi za transport ruskog gasa, na relaciji Zvornik – Sarajevo.
To u praksi znači da će za funkcionisanje ovog kraka biti neophodno povezivanje dva sistema – nove Južne interkonekcije i postojećeg gasovoda – u jedinstvenu mrežu.
Reverzibilan gasovod kao ključ sistema
Kako bi ovakav model funkcionisao, postojeći gasovod mora biti tehnički prilagođen za tzv. reverzibilan rad.
To znači da će gas moći teći u oba smjera, odnosno ne samo od Zvornika prema Sarajevu, već i obrnuto – iz pravca nove interkonekcije prema postojećoj mreži.
Ova izmjena predstavlja ključni tehnički preduslov za integraciju sistema i omogućava veću fleksibilnost u snabdijevanju gasom.
Investitor direktno u zakonu
Veoma značajna izmjena jeste odredba kojom se predviđa da se investitor projekta direktno definiše u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nosilac investicije navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy .
Ovakvo rješenje predstavlja presedan, jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktično zaobilaze standardne procedure izbora kroz tendere ili koncesije.
Istovremeno, zakon detaljno reguliše odnos prema investitoru, uključujući obavezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju.
Također se predviđa da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju i učestvuje u povezivanju sistema, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta FBiH.
Projekat koji mijenja energetsku sliku BiH
Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu gasa i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača. Osim izgradnje plinovoda, kako smo ranije pisali, planirana je gradnja tri gasne elektrane.
Uz dodatne krakove i širenje mreže, ovaj projekat sada dobija još veći značaj – ne samo kao alternativni pravac snabdijevanja, već i kao osnova za širu gasifikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta.
