Odluka Općinskog suda u Sarajevu da prolongira upis nove uprave Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo u sudski registar ogolila je dubinu pravne i institucionalne krize u jednom od strateški najvažnijih javnih preduzeća u Federaciji BiH. Iako se formalno radi o “postupku koji je u toku”, suštinska poruka suda je jasna: imenovanje vršioca dužnosti direktora Amadea Mandića nema čvrst pravni oslonac.
Skupština društva JP Međunarodni aerodrom Sarajevo početkom decembra potvrdila je imenovanje Mandića na prijedlog Vlade Federacije BiH. Međutim, ključni problem leži u činjenici da Statut Aerodroma ne daje Skupštini ovlaštenje da imenuje ili potvrđuje vršioca dužnosti direktora. Ta nadležnost je jasno i nedvosmisleno data Nadzornom odboru. Upravo ta činjenica čini cijeli proces imenovanja pravno spornim, bez obzira na političku volju ili hitnost kojom se pokušalo opravdati rješenje.
Dodatni sloj problema je potpuna blokada Nadzornog odbora. Članovima ovog tijela, koje je jedino nadležno za imenovanje i razrješenje uprave, sudskim mjerama je zabranjeno obavljanje funkcija. Time je Aerodrom doveden u stanje u kojem formalno postoji potreba za upravom, ali ne postoji zakonit organ koji tu upravu može imenovati. Umjesto da se prvo riješi pitanje funkcionalnosti Nadzornog odbora, posegnuto je za improvizacijama koje su samo produbile krizu.
Ova situacija nije nastala preko noći. Njeni korijeni sežu u kraj 2024. godine, kada je dotadašnja uprava smijenjena, a privremena rješenja počela se pretvarati u trajnu praksu. Ključni trenutak bio je usvajanje izmjena Statuta Aerodroma, kojima su značajno ublaženi uslovi za izbor direktora i izvršnih direktora. Novi akti više nisu zahtijevali specifično iskustvo u oblasti zračnog saobraćaja niti stručnu spremu vezanu za avijaciju. Iako su ove izmjene predstavljene kao modernizacija, njihov tajming i sadržaj otvorili su ozbiljne sumnje da su krojene prema unaprijed poznatim imenima.
Upravo te sumnje dovele su do istrage Odjela za organizirani kriminal Federalnog tužilaštva. Tokom 2025. godine izuzimana je dokumentacija koja se odnosi na upravljačke i kadrovske odluke, a fokus istrage je na mogućem prilagođavanju internih akata konkretnim kandidatima. Privremene mjere zabrane koje je izrekao Vrhovni sud FBiH početkom decembra, a kojima je blokiran rad upravljačkih struktura, bile su kulminacija procesa koji je već ozbiljno narušio stabilnost preduzeća.
U takvom ambijentu, odluka Vlade Federacije BiH da da saglasnost za imenovanje novog vršioca dužnosti direktora, mimo Nadzornog odbora, djeluje kao svjesno zaobilaženje propisa. Time je problem koji je trebao biti privremen pretvoren u otvoreni institucionalni sukob između politike i prava. Sud, s druge strane, ne ulazi u motive niti političke razloge, već isključivo provjerava da li je odluku donio nadležni organ. U ovom slučaju, odgovor je jednostavan – nije.
Posebno je indikativno što sud odgovornost vraća na “predlagatelja”, čime se indirektno potvrđuje da JP Međunarodni aerodrom Sarajevo nema zakonito konstituisan organ koji može podnijeti valjan zahtjev za upis u sudski registar. To znači da se Aerodrom trenutno nalazi u pravnom vakuumu, u kojem svaka odluka uprave može biti osporena, a potencijalno i proglašena ništavnom.
Kriza na sarajevskom aerodromu više nije pitanje pojedinačnog imenovanja, već simptom šireg problema upravljanja javnim preduzećima. Ignorisanjem statuta, improvizacijama i prečicama, vlast je proizvela stanje u kojem ni sud ne može potvrditi ono što politika pokušava nametnuti. A cijenu takvog pristupa, kao i obično, ne plaćaju donosioci odluka, nego sistem i javni interes.
