Trošenje javnog novca na reprezentaciju u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine već godinama izaziva kontroverze.
Iako zakon dopušta funkcionerima da koriste sredstva za hranu i piće u ugostiteljskim objektima kako bi održali službene kontakte i prijeme gostiju, revizori stalno upozoravaju na neprimjerenost ovakvih troškova i preporučuju jasnija pravila. Međutim, preporuke često ostaju mrtvo slovo na papiru, dok javni novac i dalje završava u restoranima i kafićima, najčešće na alkoholna pića.
Najšokantniji primjer zabilježen je u martu 2024. godine u motelu "Alibey" u Bugojnu, kada je ministar odbrane Zukan Helez, iz budžeta građana, platio račun od 914 KM. Na računu je, uz hranu, bilo 60 piva, 22 pelinkovca, 11 čaša bijelog vina i boca vina "Vranca Procorde" – ukupno više od stotinu alkoholnih pića. Helez je trošak pravdao zapisnikom u kojem tvrdi da je bio na sastanku i radnom ručku sa 11 predstavnika udruženja žena iz Gornjovrbaske regije i Kantona 10 te Gender centra FBiH. Većina navedenih, međutim, tvrdi da sastanak nikada nije održan.
Ovo nije izolovan slučaj. Devet državnih ministarstava, Generalni sekretarijat i Ured predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH od 2018. do 2024. godine potrošili su više od 7,14 miliona KM javnog novca na reprezentaciju. Samo dio računa, vrijedan 578.000 KM, pokazuje da se značajan dio sredstava troši na alkohol u kafanama i restoranima širom zemlje i u inostranstvu, često pod izgovorom službenih sastanaka, radnih ručkova ili zvaničnih večera.
U Pravilniku o trošenju reprezentacije Vijeća ministara, donesenom prije više od deset godina, piše da je trošenje novca neophodno radi održavanja poslovnih kontakata, a funkcioneri su obavezni dostaviti fiskalne račune i izvještaje o razlozima sastanka. Ipak, u stotinama stranica dokumenata nema jasnih podataka o tome ko je prisustvovao sastancima i zašto su održani.
Analizom računa Ministarstva odbrane od 2021. do kraja 2024. godine utvrđeno je da je više od 20 posto utrošenog novca odlazilo na alkohol. Helez je, uz ostalo, platio više od 1.000 žestokih pića i piva te oko 27 litara vina, najviše u Bugojnu, a sastanci su navodno održavani s demobilisanim borcima, penzionerima i sportskim udruženjima ratnih vojnih invalida – iako niko od predstavnika ovih grupa nije potvrdio da su prisustvovali sastancima.
Slična praksa zabilježena je i u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gdje je ministar Staša Košarac u periodu 2023–2024. godine potrošio desetine hiljada KM javnog novca na obroke i piće, uključujući alkohol, tokom putovanja i sastanaka u zemlji i regionu. Tako je, primjerice, u hercegnovskom plažnom baru Košarac 2023. godine platio račun od skoro 500 KM, uključujući bocu vina i osam rakija, a o kome je sastanku riječ i koji je cilj posjeta, nije jasno dokumentovano.
Ni jedna od ovih institucija nije proaktivno reagovala da spriječi neprimjereno trošenje. Interna kontrola je slaba, a revizori redovno upozoravaju na sivo područje trošenja, preporučujući preciznije pravdanje javnog novca. U praksi, međutim, funkcioneri gotovo bez izuzetka nastavljaju da koriste sredstva za reprezentaciju na način koji je bliži privatnoj gozbi nego službenom sastanku.
Ove prakse jasno ukazuju na duboko ukorijenjeni problem neodgovornog trošenja javnog novca u institucijama BiH, dok građani iz svojih džepova finansiraju gozbene i alkoholne navike državnih ministara, često pod krinkom službenih obaveza i sastanaka koji nikada nisu održani.
