Politička kriza u Republici Srpskoj (RS) dobila je novi, pravno složen obrat nakon što je Narodna skupština RS-a imenovala novu Vladu, usprkos činjenici da formalni predlagač mandatara nije imao zakonsku ovlaštenost.
Ovaj potez, koji mnogi pravni stručnjaci ocjenjuju neustavnim, otvorio je pitanja o legitimnosti najvišeg izvršnog tijela u entitetu i mogućim posljedicama po unutrašnju stabilnost BiH.
S trenutnim stanjem, jedini organi koji mogu osporiti rad nove Vlade su Ustavni sud RS-a i Ustavni sud BiH, ali do sada nije zabilježen niti jedan inicijalni zahtjev za ocjenu ustavnosti. Prema zakonodavnim procedurama, pred Ustavnim sudom BiH inicijativu mogu pokrenuti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, te četvrtina članova državnog ili entitetskog zakonodavnog tijela. S druge strane, pred Ustavnim sudom RS-a postupak mogu pokrenuti predsjednik RS-a, Vlada, Narodna skupština, ali i pravosudni organi, političke organizacije ili čak udruženja građana.
Neustavnost trenutnog imenovanja proizlazi iz presude Suda BiH protiv Milorada Dodika, koji od 12. juna nije ovlašten za političko djelovanje šest godina, što je potvrđeno i odlukom CIK-a BiH od 6. avgusta, kada mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. Uprkos tome, Dodik je predložio mandatara, a Narodna skupština je njegov prijedlog prihvatila, što pravno postavlja pitanje validnosti cijelog procesa imenovanja.
Stručnjaci za ustavno pravo upozoravaju da akti nove Vlade mogu biti pravno nevažeći. „S obzirom da organ koji je predložio mandatara nije imao ovlaštenje, ne samo da postoji problem formalnog legitimiteta, već je i svaki naredni akt Vlade upitan“, kaže pravni analitičar Nurko Pobrić. On dodaje da, sve dok se pitanje ne ospori pred Ustavnim sudom, Vlada djeluje u pravnom vakuumu, što može ozbiljno uticati na unutrašnje i međunarodne odnose RS-a.
Politički analitičar Stefan Blagić ocjenjuje da je čitav proces imenovanja nove Vlade, uprkos jasnim presudama i ograničenjima, vjerovatno uvod u predizbornu kampanju za prijevremene izbore zakazane za 23. novembar. „Prošle institucije su bile legalne i funkcionisale su u okviru ustavnog okvira. Nova Vlada ulazi u situaciju gdje njen rad može biti stalno osporavan i blokiran“, kaže Blagić, naglašavajući da bi takva situacija mogla poslužiti kao politički argument za kampanju vladajućih struktura u RS-u.
Dodatno, odluka Narodne skupštine RS-a o održavanju referenduma 25. oktobra, kojim bi građani trebali potvrditi odluke Suda BiH i CIK-a, izazvala je međunarodnu zabrinutost. Misija OSCE-a u BiH upozorava da se „secesionistička retorika predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti i jedinstvu regije“, dok EU i Velika Britanija ističu da bi provođenje referenduma bilo protivno zakonima i potkopavalo vladavinu prava. Sjedinjene Američke Države pozvale su sve strane da ne poduzimaju poteze koji mogu dodatno eskalirati napetosti u BiH.
U pozadini ove pravne i političke dileme, jasno je da je RS u fazi institucionalnog vakuuma, gdje legitimnost i pravna snaga Vlade ostaju ozbiljno dovedeni u pitanje. Sve dok ne dođe do formalnog ocjenjivanja ustavnosti, unutrašnji i međunarodni akteri će biti u neizvjesnosti oko validnosti odluka koje dolaze iz entiteta, a stabilnost BiH kao države može biti dodatno ugrožena.
