Iranska tvrdnja da je oborio američki nevidljivi lovac F-35 Lightning II privukla je široku međunarodnu pažnju, a početne analize sugeriraju da su infracrveno navođeni sistemi protivvazdušne odbrane možda odigrali ključnu ulogu u incidentu, koji je sada pod istragom.
Prema američkim zvaničnicima, F-35 je oštećen tokom borbene misije iznad Irana i bio je primoran na prinudno slijetanje na američku zračnu bazu na Bliskom istoku. Pilot je preživio i nalazi se u stabilnom stanju.
Iako Washington nije u potpunosti potvrdio tvrdnju Teherana, priznao je da je avion pogođen, kako se vjeruje, iranskom vatrom. Iran je incident opisao kao "prvi pogodak F-35 na svijetu", što postavlja pitanja o tome kako je jedan od najnaprednijih "stealth" aviona na svijetu mogao biti praćen i pogođen.
Infracrveni sistemi u fokusu
Analitičari sve više pažnje posvećuju iranskim sistemima zemlja-vazduh koji koriste infracrveno zračenje za navođenje, oslanjajući se na toplotne potpise umjesto radara. Ključni sistemi uključuju Misagh-2, lokalno razvijenu raketu ispaljenu s ramena s dometom od oko 6 kilometara, dizajniranu da se "zakači" na toplotni potpis aviona.
Tu je i Majid, noviji sistem kratkog dometa koji koristi elektrooptičko i infracrveno praćenje za odbranu od niskoletećih ciljeva, te Herz-9, pasivni i mobilni sistem koji prati ciljeve bez emitovanja radarskih signala, što otežava njegovo otkrivanje.
Ova porodica oružja također uključuje Misagh-1 i Misagh-3, ranije i nadograđene verzije iranskih projektila s toplinskim navođenjem, kao i Sayyad-1A, moderniziranu protivavionsku projektilu za koju se vjeruje da također uključuje komponente za infracrveno praćenje.
Za razliku od tradicionalnih radarskih sistema, ove platforme rade pasivno, što znači da ne emituju signale koje su stealth avioni dizajnirani da izbjegavaju. To otvara mogućnost da je infracrveno otkrivanje u ovom slučaju dopunilo ili čak zamijenilo radarsko praćenje.
Može li F-35 biti pogođen infracrvenim sistemom?
F-35 je dizajniran da minimizira i radarske i infracrvene potpise, ali nije potpuno nevidljiv. Njegov motor i dalje generira toplinu, posebno tokom manevara velikom brzinom ili u borbenim uvjetima. Teoretski, infracrveno navođeni sistemi mogli bi to iskoristiti tako što bi se uhvatili za toplinu iz ispušnih plinova motora, pratili ciljeve bez radarskih emisija i napadali avione na kratkim do srednjim udaljenostima.
Međutim, takav udar bi se i dalje smatrao izuzetno teškim poduhvatom. F-35 je opremljen naprednim protivmjerama, uključujući termalne mamce i sisteme za elektronsko ratovanje, te je dizajniran za rano otkrivanje prijetnji korištenjem svojih naprednih senzora.
Značaj incidenta
Kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Centralne komande SAD-a, rekao je da je borbeni avion pete generacije bio "na borbenoj misiji iznad Irana" kada je bio prisiljen sletjeti. "Avion je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju", rekao je. Čak i djelimični pogodak nosi veliku težinu.
F-35 se smatra jednim od najotpornijih aviona u osporavanom vazdušnom prostoru zbog svoje "nevidljivosti", fuzije senzora i mrežno-centričnog dizajna ratovanja.
Ako bi iranski sistemi bili u stanju pratiti i pogoditi avion, to bi moglo ukazivati na poboljšane mogućnosti pasivnog otkrivanja, efikasnu upotrebu slojevitih mreža protivvazdušne odbrane i potencijalne operativne ranjivosti u okruženjima visokog rizika. Iran tvrdi da pogodak odražava nadogradnje njihove integrirane mreže protivvazdušne odbrane, iako detalji ostaju nepoznati.
Amerika je u ratu izgubila najmanje 16 aviona.
Navodni udarac dolazi u kontekstu sukoba u kojem su SAD izgubile najmanje 16 aviona, uključujući nekoliko dronova MQ-9 Reaper, prema izvještaju Bloomberga. Ostali gubici pripisani su nesrećama i prijateljskoj vatri.
Dok američki zvaničnici tvrde da operacije teku po planu, analitičari primjećuju da je u dijelovima iranskog zračnog prostora postignuta samo "lokalizirana zračna nadmoć". U tom kontekstu, iranska tvrdnja da su pogodili F-35 - bilo isključivo infracrvenim sistemima ili u kombinaciji s drugim metodama praćenja - mogla bi označiti prekretnicu u načinu na koji se stealth avioni suočavaju s izazovima u modernom ratovanju.
