Katar će u srijedu u potpunosti obustaviti proces pretvaranja plina u tečno stanje (LNG) i neće se moći vratiti na normalan nivo proizvodnje i izvoza najmanje mjesec dana, navode izvori upoznati sa situacijom. Katarska državna energetska kompanija QatarEnergy, koja je ove sedmice već počela sa zaustavljanjem proizvodnje, u srijedu je proglasila stanje "više sile" (force majeure) na izvoz. Iz ove kompanije za sada nisu odgovorili na medijske upite za komentar, prenosi Reuters.
Izvori navode da, nakon što se u srijedu ugasi glavno katarsko postrojenje Ras Laffan, proces pretvaranja plina u ohlađeno gorivo neće moći biti ponovo pokrenut najmanje dvije sedmice, prema prvobitnim procjenama. Čak i nakon ponovnog pokretanja, trebat će još najmanje dvije sedmice da postrojenja dostignu svoj puni kapacitet.
Ovaj dramatičan potez dolazi u jeku teške sigurnosne krize na Bliskom istoku. Kao što je ranije objavljeno, Katar je prekinuo proizvodnju ukapljenog plina zbog izraelskih i američkih napada te iranskih protunapada, zbog čega su preventivno zatvorena brojna plinska i naftna polja širom regije.
QatarEnergy je bio primoran obustaviti proizvodnju nakon što su iranski napadi direktno pogodili dio njihovih postrojenja. Pored spomenutog Ras Laffana, koji je ključna kopnena baza za preradu plina, pogođen je i Mesaieed, još jedno vitalno postrojenje u ovoj zemlji.
Koliko je situacija eskalirala govori i podatak da je Saudijska Arabija nakon napada dronom morala zatvoriti svoju najveću rafineriju. U rafineriji Ras Tanura, jednoj od najvećih na svijetu, izbio je požar nakon udara, no vlasti su saopćile da je vatra u međuvremenu stavljena pod kontrolu.
Val napada, koji je sada ušao u svoj treći dan, prekinuo je i većinu proizvodnje nafte u iračkom Kurdistanu, kao i rad na nekoliko plinskih polja u Izraelu, što je već dovelo do smanjenja isporuka Egiptu.
Posljedice po globalno tržište mogle bi biti nesagledive. Katar proizvodi oko 20 posto globalnih zaliha LNG-a i drugi je najveći izvoznik na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, a čak 82 posto njegovih kupaca nalazi se u Aziji.
Zbog novonastale situacije i straha od globalne nestašice, cijena nafte je zabilježila drastičan rast od 13 posto, skočivši iznad 82 dolara po barelu, što je najviši nivo zabilježen od januara 2025. godine. Dodatnu zabrinutost na tržištu stvara i činjenica da Iran, treći najveći izvoznik nafte u okviru OPEC-a koji je direktno umiješan u sukob, samostalno zadovoljava oko 4,5 posto ukupnih globalnih potreba.
