Izjava kineskog ambasadora pri Evropskoj uniji Fu Conga o tome da Kina ne priznaje pripajanje Krima i novih teritorija Rusiji izazvala je polemike u ruskim medijima i otvorila pitanje o rusko-kineskoj saradnji.
U izvještaju koji je objavila ruska web stranica Tsargrad citiraju se izjave Alekseja Maslova, direktora Instituta za azijske i afričke studije Moskovskog državnog univerziteta, koji je podcrtao da je Kina u svim glasanjima u Ujedinjenim nacijama o krimskom pitanju uvijek zauzimala neutralan stav i da nikad nije priznala legitimitet ruske aneksije Krima.
S druge strane, govorio je da su odnosi između dvije zemlje trenutno snažni, o čemu svjedoči i opseg interakcije između Rusije i Kine. Obim trgovinske razmjene između dvije države premašio je 190 milijardi dolara krajem prošle godine.
Maslov je objasnio da će, ukoliko Peking odustane od podrške Moskvi, Rusija zabilježiti pad obima uvoza visokotehnološke opreme ili obima izvoza energenata, što do danas nije primjećeno.
U izvještaju se citira Sergey Sanakoev, zamjenik predsjednika Udruženja rusko-kineskog prijateljstva i predsjednik Azijsko-pacifičkog istraživačkog centra, koji je rekao da se treba voditi izjavom Wang Yija, šefa Ureda komisije za vanjske poslove Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i riječi kineskog predsjednika Xi Jinpinga za razumijevanje izjave Fu Conga i ne treba je izvlačiti iz stvarnog konteksta. Predsjednik Xi je direktno rekao Putinu: ”Ti imaš mene, a ja imam tebe”.
U izvještaju se navodi da mogućnost da Moskva izgubi Peking kao svog saveznika prijeti ozbiljnim posljedicama, jer je rusko-kineski savez noćna mora za američke stratege, koji njegovo uništenje smatraju glavnim prioritetom.
U izvještaju se navodi da interesovanje za izjavu kineskog zvaničnika otkriva kako je krug ljudi zainteresiranih za vijesti koje dolaze iz Kine u Rusiji postao širi, dok je ranije bio uzak i uključivao je samo biznismene koji posluju s Kinezima.
U izvještaju ruskih novina se poziva na razumijevanje izjave kineskog zvaničnika Fu Conga u njenom stvarnom kontekstu, jer je došla u trenutku kada se povećava opasnost od vojnog sukoba između Kine i Sjedinjenih Američkih Država u svjetlu insistiranja Bijele kuće da bude na strani Tajvana, čak i ako to zahtijeva pokretanje rata.
Prema tome, Kina želi da sačuva odnose koje ima sa Evropom, budući da je obim trgovinske razmjene sa Evropskom unijom još u 2020. godini premašio obim razmjene sa Sjedinjenim Američkim Državama.