Klanjanjem bajram-namaza počeo je Kurban-bajram, drugi najveći praznik u islamskom kalendaru nakon Ramazanskog bajrama.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu održao reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
U krugu porodice
Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice. Običaj je i da se članovi uže porodice okupe kod roditelja na zajedničkom bajramskom ručku.
Neizostavne poslastice bajramske sofre su baklava i halva, a nezaobilazan dio bajramskog slavlja su bajramluci, prigodni pokloni i djeljenje kurbana. Djeca se uglavnom daruju slatkišima ili novcem, bajram-bankom.
Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima borave u Mekki.
Kurban-bajram traje četiri dana.
Treći i četvrti dan ovog blagdana provodi se u krugu prijatelja, poznanika i komšija. Post za oba Bajrama nije dozvoljen.
