Pitanje ko će jednog dana naslijediti Vladimira Putina već godinama intrigira političke analitičare, iako iz Kremlja ne dolaze nikakvi nagovještaji o mogućoj tranziciji vlasti. Dok ruski predsjednik učvršćuje svoju poziciju, iza zatvorenih vrata sve češće se govori o ljudima koji bi mogli preuzeti kormilo države kada za to dođe vrijeme.
Poljska stručnjakinja za Rusiju Ana Labuševska smatra da je fokus pogrešno usmjeren isključivo na Putina, jer se stvarni odnosi moći grade među njegovim najbližim saradnicima. Prema njenoj ocjeni, upravo taj uski krug predstavlja bazen iz kojeg bi mogao izaći budući lider Rusije.
Među imenima koja se godinama provlače kao mogući nasljednici posebno se izdvaja Aleksej Djumin. Nekadašnji pripadnik predsjedničkog osiguranja, kasnije guverner Tulske oblasti, danas obavlja funkciju savjetnika ruskog predsjednika i slovi za jednog od ljudi koji uživaju veliko Putinovo povjerenje.
Labuševska ističe da Djumin pripada grupi visokih zvaničnika povezanih sa sigurnosnim aparatom, koji imaju snažan utjecaj na ključne državne odluke. Upravo taj krug, tvrdi ona, zagovara očuvanje postojećeg političkog modela i kontinuitet vlasti.
Istovremeno, Putin izbjegava svaku javnu raspravu o mogućem nasljedniku. Analitičari smatraju da bi imenovanje budućeg predsjednika prerano otvorilo borbu za utjecaj unutar vladajuće elite i moglo narušiti ravnotežu koja trenutno postoji u vrhu ruske politike.
Važnu ulogu u tom sistemu, prema riječima Labuševske, ima i Sergej Kirijenko, koji u predsjedničkoj administraciji koordinira političke procese i nastoji držati pod kontrolom ambicije pojedinih visokih funkcionera.
Govoreći o odnosima u Kremlju, podsjetila je i na Sergeja Ivanova, jednog od najbližih Putinovih saradnika, koji je svojevremeno slovio za ozbiljnog kandidata za predsjedničku funkciju prije nego što je izbor pao na Dmitrija Medvedeva.
Bez obzira na to ko će u budućnosti preuzeti mjesto šefa države, Labuševska smatra da se temeljni pravci ruske politike vjerovatno neće značajnije mijenjati. Po njenoj ocjeni, jedini scenario koji bi mogao dovesti do ozbiljnijih političkih potresa bio bi otvoreni sukob unutar samog državnog vrha oko pitanja nasljeđivanja vlasti.
