Od momenta press konferencije koja se desila nakon sastanka lidera državne koalicije u Sarajevu, na kojoj je potvrđeno ono što je dogovoreno u Laktašima, vlada neka tišina među koalicionim partnerima.
Potvrđen dogovor iz Laktaša!
Ne vidimo da rade konkretno na tri evropska zakona koja su potrebna kako bi se otvorila rasprava o otpočinjanju pregovora BiH sa Evropskom unijom.
Istina, otvoreni su pregovori sa FRONTEX-om, što je bio jedan od zaključaka sastanka u Sarajevu.
Da li će FRONTEX prihvatiti formulaciju po kojoj će se saglasnost davati “u skladu sa ovlastima koje imaju različiti nivoi vlasti”?
Međutim, kada su u pitanju pomenuta tri zakona, tačnije zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zakon o sukobu interesa i zakona o sudovima ne čujemo od stranaka državne koalicije ništa osim da rade u nekim smjenama i grupama na tome.
U međuvremenu, delegati opozicionih stranaka su inicirali da na dnevni red dođu dva od pomenuta tri zakona. Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti je jednoglasno usvojen u Domu naroda po hitnoj proceduri, ali ne vidimo da se zakoni iniciraju od strane državne koalicije.
Dom naroda jednoglasno usvojio Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma
Tako da djeluje da SDA spašava evropski put BiH dok lideri Trojke šute. SDA to naravno u ovom trenutku i odgovara.
SDA opet spašava Trojku i evropski put BiH?
SNSD odnosno Milorad Dodik je objasnio zašto je glasao za ovaj zakon napominjući da ne želi da bude krivac za propast evropskog puta do kojeg mu je naravno stalo zbog njegovih političkih ciljeva, ali želi i da građani BiH shvate da je potpuna odgovornost za realizaciju dogovora iz Laktaša i evropski put BiH na strankama Trojke.
Dodik objasnio zašto je glasao za državni zakon o pranju novca
Jasno je da se vodi spor oko sjedišta Apelacionog vijeća. Dodik insistira da to bude u Banjoj Luci, pa rema zakonu koji treba biti usvojen sjedište ovog vijeća bi trebalo biti u Istočnom Sarajevu.
Vrlo moguće da se usvoji i zakon o sukobu interesa, te da će se naći neko kompromisno rješenje oko sjedišta Apelacionog vijeća. Ovo isto tako znači da i Dodik i Čović očekuju ispunjavanje njihovih političkih ciljeva u vidu Ustavnog suda BiH i legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH.
Dok čekamo da se državna koalicija dogovori oko zakona o sudovima, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt razmišlja o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH.
Dodik stalno upozorava da neće dozvoliti da se Schmidt miješa u izborni proces i prijeti.
Dodik insistira na realizaciji dogovora iz Laktaša!
Ono što svima nama mora biti jasno, da ako visoki predstavnik u BiH želi nametnuti neke tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje će se odnositi na lokalne izbore u 2024. godini, onda to mora uradiiti u naredne dvije sedmice.
Šehić o izmjenama Izbornog zakona: Rok je 15. mart, poslije je kasno
Vremena je sve manje. I visoki predstavnik i stranke Trojke su pod ogromnim pritiskom SNSD-a i HDZ-a, ali i američke administracije.
Dakle, naredne dvije sedmice su ključne i znat ćemo konačno ko je koga nadmudrio: Trojka Dodika, Dodik Trojku ili Čović i Dodika i Trojku.
Po svemu sudeći, vrlo moguće da ćemo dobiti ova tri zakona. Sve ostalo je upitno.
Ono što sigurno neće biti upitno jesu blokade, ucjene i šarene laže o pristupanju EU, dok se naši političari bogate na račun građana koji sve više spas pronalaze van granica BiH.
