Nakon što su u javnost dospjeli audiozapisi sa sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (Hrvatski narodni sabor BiH), održane u petak, otvorila se nova politička tema koja nadilazi sam sadržaj rasprave – pitanje kako su snimci iz zatvorenog stranačkog tijela dospjeli u javnost.
Na snimcima se, prema objavljenim sadržajima, čuje da je dio diskusije bio usmjeren na Zdenka Lučića, kandidata takozvane “hrvatske petorke” za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na predstojećim općim izborima u oktobru.
Ipak, u fokusu javne rasprave nije samo politički sadržaj sjednice, nego činjenica da je audiozapis iz jednog od najzatvorenijih političkih tijela unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH postao javan.
Predsjedništvo HNS-a broji 30 članova, a na njegovom čelu je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i dugogodišnji ključni politički akter hrvatske politike u Bosni i Hercegovini (Dragan Čović). Riječ je o krovnom političkom tijelu koje okuplja više stranaka i organizacija. Zbog ograničenog broja članova i zatvorenog karaktera sjednica, curenje snimaka dodatno je pojačalo sumnje u postojanje osobe iznutra – tzv. “krtice” – koja je imala pristup materijalu i proslijedila ga javnosti.
Ovaj razvoj događaja dodatno otvara pitanja o odnosima unutar HNS-a i HDZ-a BiH (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine), posebno u kontekstu ranijih neslaganja i odlazaka pojedinih političkih aktera iz tog bloka.
Prema tumačenjima koja se pojavljuju u političkim krugovima, slučaj bi mogao ukazivati na narušene odnose unutar organizacije koja se u javnosti često predstavlja kao politički jedinstvena i stabilna. Dio analitičara smatra da curenje snimaka može imati i političke posljedice, jer se dešava u osjetljivom periodu pred izbore i u trenutku kada se unutar hrvatskog političkog bloka u BiH formiraju različite liste i kandidature. Za sada nije poznato ko stoji iza curenja snimaka, niti da li će unutar HNS-a BiH biti pokrenuta interna istraga o tome kako je materijal dospio u javnost.
