Strane kompanije sve intenzivnije traže radnike iz Bosne i Hercegovine, a oglasi za posao iz zemalja Evropske unije posljednjih mjeseci sve su prisutniji na domaćim platformama za zapošljavanje. Najveća potražnja vlada za radnicima u građevinarstvu, proizvodnji, transportu i ugostiteljstvu, dok poslodavci nude konkurentne plate, smještaj i pomoć pri preseljenju.
Među oglasima se posebno izdvajaju ponude njemačkih kompanija koje radnicima iz BiH nude dugoročno zaposlenje i značajne beneficije. Tako se za poziciju zavarivača-bravara za metalne konstrukcije nudi godišnja bruto plata od 50.000 eura, uz ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne isplate za prekovremeni rad i 30 dana godišnjeg odmora.
Poslodavci navode da za pojedine pozicije nije potrebno poznavanje njemačkog jezika, a kandidatima nude i podršku pri preseljenju. U pojedinim slučajevima osigurana je pomoć pri dobijanju radne dozvole, pronalasku privremenog smještaja, kao i refundacija troškova stanovanja tokom prvih mjeseci boravka u Njemačkoj. Dodatno se pokrivaju i troškovi preseljenja.
Osim Njemačke, radnike iz BiH aktivno traže i kompanije iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Crne Gore. Posebno su zastupljeni sezonski poslovi u turizmu i ugostiteljstvu, gdje se traže konobari, kuhari, recepcionari i sobarice.
Velika potražnja prisutna je i za građevinskim radnicima, elektroinstalaterima, CNC operaterima, vozačima teretnih vozila, serviserima, bageristima i drugim tehničkim zanimanjima. Poslodavci iz Evropske unije posebno su zainteresovani za radnike iz deficitarnih struka, za koje već godinama ne uspijevaju pronaći dovoljno kadra na domaćem tržištu.
Interes građana za ovakve oglase ostaje visok, naročito kada su u pitanju poslovi koji nude veća primanja, sigurne ugovore i dodatne pogodnosti poput organizovanog smještaja i prevoza. Ipak, dok proizvodni, sezonski i ugostiteljski poslovi uglavnom privlače veliki broj prijava, za specijalizovana tehnička zanimanja i dalje postoji manjak kvalifikovanih radnika.
Trend intenzivnog zapošljavanja radnika iz BiH pokazuje da zemlje Evropske unije sve više računaju na radnu snagu sa zapadnog Balkana kako bi ublažile hronični nedostatak zaposlenih u ključnim sektorima privrede.
