Fiskalizacija pred vratima: Nova pravila koja mijenjaju poslovanje u FBiH
Federalni poslanici uskoro bi trebali raspravljati o Prijedlogu zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH – jednom od najvažnijih zakonskih rješenja u okviru fiskalne reforme. Vlada Federacije ovaj zakon vidi kao ključan alat za suzbijanje sive ekonomije, jačanje budžetskih prihoda i discipliniranje kompletnog finansijskog sistema.
Kraj nelojalne konkurencije?
Osnovni cilj zakona je minimiziranje neformalnog tržišta i smanjenje utaje poreza. Uvođenjem obavezne fiskalizacije nastoji se onemogućiti situacija u kojoj pojedini poslovni subjekti posluju bez izdavanja fiskalnih računa, dok drugi uredno poštuju zakonske procedure. Time bi se, smatra Vlada, smanjila nelojalna konkurencija koja nastaje kada jedni posluju u sivoj zoni, a drugi podnose sve fiskalne obaveze.
Novina u zakonu je i Centralna platforma za fiskalizaciju kojom bi upravljala Porezna uprava FBiH. Ona bi prikupljala sve podatke iz fiskalnih sistema i omogućila elektronsko evidentiranje transakcija, čime bi se, prema Vladinom tumačenju, osigurao efikasniji nadzor i kontrola finansijskih tokova.
Digitalizacija i siva ekonomija
U planu je da fiskalizacija obuhvati sve transakcije u maloprodaji, ali i šire. Predviđeno je da obavezu izdavanja fiskalnih računa imaju i fizičke osobe koje ostvare prihod veći od 5.000 KM godišnje, bez obzira jesu li registrovale firmu. Time bi bile obuhvaćene različite djelatnosti – od iznajmljivanja stanova i povremenih prodaja vozila do zanatskih i honorarnih poslova.
Ipak, upravo ova odredba izazvala je brojne kritike. Na udaru se našlo pitanje kako kontrolisati i dokazati pojedinačne transakcije između fizičkih lica, poput prodaje automobila. Dodatne primjedbe odnose se na izuzetke predviđene u zakonu, jer poslovna zajednica smatra da bi fiskalizacija trebala obuhvatiti sve, bez selektivnog pristupa.
Jedan od prijedloga koji se sve češće spominje jeste da građani dobiju interes da traže fiskalni račun, kroz digitalne aplikacije koje bi im omogućile provjeru da li je račun registrovan u Poreznoj upravi. Umjesto da se kažnjava kupac koji ne traži račun, ideja je da se razviju motivacijski modeli koji bi građane podstakli da aktivno učestvuju u suzbijanju sive ekonomije.
Tradicionalni zanati i dodatni troškovi
Pitanje tradicionalnih i starih zanata također se pokazalo osjetljivim. Procjenjuje se da bi fiskalna kasa za mnoge male zanatlije, koji rade na rubu isplativosti, značila kraj poslovanja. Zbog toga su predložena rješenja kojima bi se pojedine djelatnosti izuzele iz obaveze fiskalizacije.
Još jedno otvoreno pitanje odnosi se na troškove. Procjenjuje se da će implementacija fiskalizacije stajati stotine miliona maraka – od čega bi značajan dio pao i na privredu, a ne samo na budžet Federacije. Iako vlasti tvrde da će zakon donijeti milijarde novih prihoda u budžete, ekonomski stručnjaci upozoravaju da su procjene neizvjesne i da postoji rizik da će se kroz ovaj proces otvoriti prostor za nove afere, naročito kada je riječ o nabavci fiskalnih kasa i prateće opreme.
Balans između discipline i opterećenja
Zakon o fiskalizaciji u FBiH predstavlja pokušaj da se napravi balans između potrebe za jačanjem fiskalne discipline i zahtjeva poslovne zajednice za rasterećenjem privrede. Na jednoj strani stoji cilj povećanja budžetskih prihoda i uvođenja reda u tržište, dok na drugoj strani ostaju dileme – da li će dodatni troškovi uništiti male biznise i da li će nova pravila zaista dovesti do smanjenja sive ekonomije ili samo otvoriti prostor za nove privilegije i profite interesnih grupa.
Jedno je sigurno – usvajanje zakona donijet će značajne promjene u poslovanju u Federaciji BiH, a način njegove primjene pokazat će hoće li fiskalizacija biti iskorak ka modernijem i pravednijem sistemu ili novi udar na privredu i građane.
