Dok se prolaz kroz kanal obično naplaćuje po fiksnoj cijeni putem rezervacija, firme bez rezervacije mogu proći plaćanjem dodatne naknade na aukciji za besplatne termine, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da čekaju danima na obalama Panama Cityja.
Ta cijena je naglo porasla posljednjih sedmica jer su Iran i Sjedinjene Države stvorile usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, Hormuškom moreuzu, a potražnja za tim uslovima je eksplodirala.
Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.
Sigurnije i jeftinije je proći kroz Panamski kanal
„Sa svim bombardovanjima, raketama, dronovima... kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal“, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Cityju, dodajući da „sve ovo utiče na globalne lance snabdijevanja“.
Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može zaraditi od Panamskog kanala.
Prosječna cijena
Prosječna cijena prolaska kroz kanal je između 300.000 i 400.000 dolara, ovisno o plovilu.
Ranije su kompanije plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara kako bi ranije dobile svoj red.
U posljednjih nekoliko sedmica, prosječni dodatni trošak je skočio na oko 425.000 dolara.
Ricaurte Vasquez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih 4 miliona dolara kada je njen tanker za gorivo morao promijeniti odredište zbog trenutnih geopolitičkih tenzija.
"Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, a morao je stići što je prije moguće jer Singapuru nestaje goriva", rekao je.
Druge naftne kompanije su platile više od tri miliona dolara pored osnovne naknade za prolaz, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog porasta cijena nafte.
Privremena naknada
Vasquez je naglasio da se brodovi ne gomilaju čekajući kanal i da se veliki iznosi mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu s jedne tačke na drugu usred većeg trgovinskog haosa.
On ističe da ovi troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremeni porez koji snose same kompanije.
"Oni sami odlučuju koliko visoko će ići s ponudom", rekao je Vasquez.
Štrajkovi zbog geopolitičke konkurencije
Dok zarađuje više novca od ovog novog vala prometa, panamska vlada također trpi posljedice geopolitičke konkurencije.
Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje optužilo je Iran za ilegalnu zapljenu italijanskog broda MSC Francesca pod panamskom zastavom u Hormuškom moreuzu.
Panama, zemlja s jednom od najvećih registracija brodova na svijetu, objavila je da je Iran "nasilno preuzeo" brod. Nije odmah bilo jasno da li je plovilo još uvijek u iranskom vlasništvu.
"Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u vrijeme kada međunarodna zajednica zagovara da Hormuški moreuz ostane otvoren za međunarodni brodski promet bez prijetnji ili bilo kakve prisile", navodi se u saopštenju, prenosi Telegraph .
Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolaz kroz Panamski kanal mogli dodatno porasti ako se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu.
Cijena barela nafte Brent nakratko je ove sedmice skočila iznad 107 dolara, u odnosu na oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.
"Niko nije zaista predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu", rekao je Noriega.
