Odluka Službe za katastar Grada Mostara da izvrši promjenu nosioca prava nad nekretninama vezanim za Hidroelektranu Mostar u korist Elektroprivreda HZ HB otvorila je novo poglavlje dugotrajnog spora s Elektroprivreda BiH, ali i ponovo pokrenula pitanja o načinu na koji je ovaj strateški objekat promijenio kontrolu nakon rata.
Dok obje strane pripremaju pravne korake, u javnosti se sve češće govori o historijskom kontekstu i odlukama iz poslijeratnog perioda koje su odredile današnje stanje.
Od investicije do spora
Hidroelektrana Mostar izgrađena je krajem 1970-ih godina uz kredit Svjetska banka vrijedan 55 miliona dolara. Za potrebe izgradnje ekspropisano je oko 70 hektara zemljišta na lijevoj obali Neretve, uključujući tadašnje vinograde nekadašnjeg poljoprivrednog kombinata.
Riječ je o objektu koji je bio dio šireg sistema hidroelektrana na Neretvi, danas organizovanog u okviru Elektroprivreda BiH.
Rat i preuzimanje kontrole
Tokom rata, hidroenergetski sistem na Neretvi bio je pod kontrolom snaga Armija Republike Bosne i Hercegovine, uključujući i HE Mostar. Međutim, prema dostupnim svjedočenjima i analizama, ključni preokret desio se u poslijeratnim godinama.
Navodi ukazuju da su pripadnici osiguranja, koji su djelovali u okviru struktura MUP Republike Bosne i Hercegovine i Armije RBiH, dobili naredbu da napuste objekat. Ubrzo nakon toga, kontrolu nad elektranom preuzimaju snage Hrvatsko vijeće obrane.
Ovaj događaj nikada nije u potpunosti razjašnjen, ali je ostao jedna od ključnih tačaka spora o faktičkom upravljanju i vlasništvu.
Revizorski nalaz i institucionalni paradoksi
U izvještaju iz 2003. godine, koji je sačinio Ured visokog predstavnika, zabilježene su nelogičnosti u funkcionisanju sistema. Između ostalog, navedeno je da je Elektroprivreda BiH plaćala osiguranje objekta koji nije bio pod njenom kontrolom.
U istom dokumentu, OHR je naložio raspuštanje osiguranja na lokaciji HE Mostar, dodatno potvrđujući institucionalnu konfuziju koja je pratila ovaj slučaj godinama nakon rata.
Novi spor: zemljište i katastar
Aktuelni problem fokusiran je na upis zemljišta koje je ekspropisano tokom izgradnje elektrane. Odlukom mostarskog katastra, ta imovina sada se vodi na Elektroprivreda HZ HB, što druga strana osporava.
Iz Elektroprivreda HZ HB navode da je postupak pokrenut još 2021. godine, te da posjeduju svu potrebnu dokumentaciju i da objektom upravljaju od 1992. godine. Također ističu da je postupanje katastra usklađeno s uputama nadležnih federalnih institucija.
S druge strane, Elektroprivreda BiH tvrdi da je u cijelom procesu bila isključena, iako se radi o imovini kojom upravlja kroz sistem “Hidroelektrana na Neretvi”. Najavili su pokretanje svih raspoloživih pravnih mehanizama, uključujući zahtjeve za inspekcijski nadzor i poništenje spornih odluka.
Šta slijedi?
Slučaj HE Mostar sada ulazi u fazu otvorenog pravnog spora, čiji ishod može imati dugoročne posljedice po upravljanje energetskim resursima u Bosna i Hercegovina.
Osim pitanja formalnog vlasništva, u fokusu ostaju i šire implikacije — od kontrole infrastrukturnih pravaca do potencijalnog korištenja zemljišta u budućim projektima.
Hoće li sud dati konačan odgovor ili će spor nastaviti živjeti kroz administrativne i političke procese, ostaje neizvjesno. Jedno je sigurno — riječ je o slučaju koji nadilazi okvire lokalnog imovinskog pitanja i zadire u samu strukturu poslijeratnog upravljanja državnom imovinom.
