Nakon isteka roka za predaju redovnih kandidatskih lista za opće izbore, političke stranke ulaze u jednu od najvažnijih faza izbornog procesa – sastavljanje kompenzacionih lista. Iako su gotovo nepoznate široj javnosti i nisu dostupne biračima na uvid, upravo ove liste u velikom broju slučajeva odlučuju ko će nakon izbora sjesti u poslaničke i zastupničke klupe.
Borba za mjesto na kompenzacionoj listi unutar političkih stranaka često je mnogo intenzivnija nego za visoku poziciju na redovnim kandidatskim listama. Razlog je jednostavan – kandidat koji se nalazi pri vrhu kompenzacione liste može osvojiti mandat čak i ako ne dobije dovoljan broj ličnih glasova, pod uslovom da njegova stranka ostvari dovoljno dobar ukupni izborni rezultat.
Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, na kompenzacionoj listi mogu se nalaziti samo kandidati koji su već kandidovani na nekoj od redovnih lista iste političke stranke ili koalicije za isti nivo vlasti. To znači da niko ne može biti kandidat isključivo na kompenzacionoj listi.
Istovremeno, kandidati mogu dolaziti iz različitih izbornih jedinica, a svi se nalaze na jedinstvenoj listi za cijeli entitet. Upravo zato redoslijed na toj listi ima izuzetno veliki značaj, jer određuje ko će prvi dobiti mandat kada stranci pripadne određeni broj kompenzacionih mjesta.
Svrha kompenzacionih mandata jeste da konačni sastav zakonodavnih tijela što vjernije odražava ukupnu podršku koju su političke stranke dobile na izborima. Na taj način nastoji se ispraviti neravnoteža koja može nastati raspodjelom direktnih mandata po izbornim jedinicama.
Pravo da učestvuju u raspodjeli kompenzacionih mandata imaju samo političke stranke i koalicije koje na nivou entiteta osvoje više od tri posto ukupnog broja važećih glasova.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od ukupno 98 zastupnika njih 73 bira se direktno iz izbornih jedinica, dok se 25 mandata dodjeljuje putem kompenzacionih lista. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pet mandata iz Republike Srpske također se raspoređuje kroz sistem kompenzacije.
Posebnu pažnju privlači činjenica da kompenzacione liste nisu javne. Za razliku od redovnih kandidatskih lista koje birači mogu vidjeti prije izbora i na kojima glasaju za određene kandidate, sastav kompenzacionih lista ostaje poznat samo političkim strankama i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Birači, dakle, ne znaju ko se nalazi na vrhu tih lista niti ko ima najveće šanse da mandat osvoji upravo na taj način.
Zbog toga se već godinama vode rasprave o transparentnosti ovog dijela izbornog sistema. Kritičari smatraju da birači imaju pravo znati kome bi njihov glas mogao omogućiti ulazak u parlament, dok zagovornici postojećeg sistema ističu da kompenzacioni mandati osiguravaju pravedniju zastupljenost političkih stranaka u skladu s ukupnom podrškom koju dobiju na izborima.
Praksa je pokazala da nije rijetkost da kandidat koji osvoji više od 10.000 glasova ostane bez mandata zbog rasporeda direktnih mandata u svojoj izbornoj jedinici, dok drugi kandidat sa svega nekoliko stotina ili nekoliko hiljada glasova postane zastupnik zahvaljujući visokom mjestu na kompenzacionoj listi.
Na prethodnim općim izborima pojedine političke stranke upravo su zahvaljujući kompenzacionim mandatima osigurale parlamentarni status, iako nisu uspjele osvojiti nijedan direktni mandat. S druge strane, veće stranke kompenzacione liste često koriste kako bi osigurale ulazak istaknutih funkcionera ili kandidata za koje procijene da bi mogli ostati bez direktnog mandata u svojim izbornim jedinicama.
Prema rokovima koje je propisala Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, kandidatske liste treba da budu ovjerene do 31. jula. Nakon toga politički subjekti imaju dodatnih pet dana da dostave i kompenzacione liste, što znači da je krajnji rok za njihovu predaju 5. augusta.
Tek nakon isteka tog roka bit će poznato ko se nalazi na listama koje, iako nevidljive biračima tokom kampanje, često imaju presudan utjecaj na konačan sastav parlamenata u Bosni i Hercegovini.
