Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković prisustvovao je 22. septembra 2025. godine, na marginama 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, predstavljanju zajedničke izjave prije sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, sazvanog na inicijativu Estonije, povodom ruskog kršenja estonskog zračnog prostora.
U zajedničkoj izjavi, koju je javnosti predstavio ministar vanjskih poslova Estonije Margus Tsahkna, navodi se da su 19. septembra 2025. tri naoružana ruska borbena aviona MiG-31 narušila estonski zračni prostor, provodeći gotovo 12 minuta unutar teritorijalnog integriteta Estonije i penetrirajući gotovo 100 kilometara unutar zemlje. Tsahkna je istaknuo da se radi o četvrtom kršenju estonskog zračnog prostora od strane Rusije ove godine, pri čemu su avioni bili nekoliko trenutaka udaljeni od Tallinna, glavnog grada članice NATO-a i EU.
“Dan smo ovdje da naglasimo da ovaj incident nije samo pitanje Estonije, već cijele međunarodne zajednice. Ovo nečuveno kršenje teritorijalnog integriteta Estonije prethodilo je sličnim provokacijama Rusije u Poljskoj i Rumuniji putem dronova. Radi se o dijelu šireg obrasca agresivnih postupaka Moskve prema susjedima dok nastavlja invaziju na Ukrajinu. Takvi postupci ne samo da krše međunarodno pravo, već predstavljaju i destabilizirajuću eskalaciju koja povećava rizik od sukoba u regiji”, stoji u izjavi.
Izjava je dobila podršku velikog broja zemalja, uključujući Albaniju, Andoru, Australiju, Austriju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Hrvatsku, Kipar, Češku, Dansku, Finsku, Fidži, Francusku, Gruziju, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Island, Irsku, Italiju, Japan, Republiku Koreju, Latviju, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Maltu, Moldaviju, Monako, Crnu Goru, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, San Marino, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švedsku, Švicarsku, Tursku, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Estoniju, kao i Evropsku uniju.
Ministar Konaković učestvovao je i na ministarskom sastanku o pitanjima sukcesije država nasljednica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Sastanak je okupio predstavnike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije, koji su konstatovali da proces implementacije Sporazuma o pitanjima sukcesije teče sporo, posebno kada je riječ o Aneksima A, C i D. Posebno je naglašeno da Srbija treba dostaviti sve podatke o diplomatskoj i vojnoj imovini bivše SFRJ u inostranstvu kako bi se ovaj proces priveo kraju. Dogovoreno je da redovni sastanci budu nastavljeni, a sljedeći je planiran u Sarajevu, s ciljem postizanja konsenzusa oko povrata arhiva. Ministar Konaković je naglasio važnost saradnje, ali i ukazao na zastoje u pregovorima, dodajući da će Bosna i Hercegovina dati svoj doprinos, a ukoliko politički dogovor izostane, rješenje problema će se tražiti pravnim putem.
Tokom boravka u New Yorku, ministar Konaković učestvovao je i na Međunarodnoj konferenciji na visokom nivou o mirnom rješenju palestinskog pitanja i provedbi rješenja o dvije države, te na segmentu Organizacije islamske saradnje (OIC) i UN-a posvećenom promociji kulture mira i tolerancije povodom obilježavanja 1500. godišnjice rođenja poslanika Muhameda.
U svom obraćanju, ministar Konaković istakao je da je velika čast za Bosnu i Hercegovinu učestvovati na ovakvom događaju, te zahvalio OIC-u i UN-u na organizaciji, naglašavajući da forumi ovakvog tipa podsjećaju na vrijednosti dijaloga i multilateralizma. Ministar je podsjetio na univerzalni princip podrške dijalogu, međusobnom poštovanju, razumijevanju i mirnom suživotu kao temelju pravednog i stabilnog svijeta.
Govoreći o ratnim iskustvima Bosne i Hercegovine, uključujući agresiju, genocid i masovno raseljavanje, Konaković je naglasio posebnu odgovornost zemlje da stoji na strani mira, tolerancije i dostojanstva svakog ljudskog bića: “Naša bolna prošlost nas uči da je jedini ispravan put onaj koji vodi ka pomirenju, dijalogu i poštovanju različitosti. To je put koji smo odabrali. Unutrašnje političke izazove, uključujući secesionističke tendencije, nastojimo riješiti strpljivo pravnim i političkim sredstvima, uvijek izbjegavajući nasilje i štiteći ljudski život.”
Ministar je upozorio na zabrinjavajući porast netolerancije, islamofobije i nasilja na globalnom nivou, ističući potrebu za jačanjem međunarodnog mira kroz razvoj, borbu protiv siromaštva i unapređenje saradnje u oblasti kulture, nauke i obrazovanja. Inspiraciju je crpio iz života poslanika Muhameda.
Konaković je posebno naglasio podršku Bosne i Hercegovine naporima UN-a i OIC-a u promociji kulture mira i tolerancije, izdvojivši značaj Rezolucije Generalne skupštine UN-a usvojene 23. maja 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici: “Takvi zločini se nikada ne smiju ponoviti.”
Na kraju obraćanja, ministar je poručio: “Raznolikost je izvor snage, a ne podjele. Odaberimo dijalog, saradnju i međusobno poštovanje. Bosna i Hercegovina je spremna da sarađuje sa svim partnerima - regionalno i globalno - na ostvarenju ovih plemenitih ciljeva.”
Ovim angažmanom, Bosna i Hercegovina potvrđuje svoj međunarodni kredibilitet i aktivnu ulogu u promovisanju mira, pravde i međusobnog poštovanja na globalnoj sceni.
