Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac uputio je jučer na javne konsultacije Sporazum između Bosna i Hercegovina i Hrvatska o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija BiH i Hrvatske“, čime je otvorena završna faza prije njegovog formalnog usvajanja i potpisivanja.
Riječ je o infrastrukturnom projektu koji bi trebao povezati gasne sisteme dvije države na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, uz dodatni krak prema Mostaru. Cilj projekta je jačanje energetske sigurnosti, diversifikacija izvora snabdijevanja i integracija BiH u šire evropske gasne tokove.
Prema dostupnim informacijama, sporazum definiše osnovni okvir saradnje, uključujući jasnu podjelu nadležnosti: svaka država imala bi potpunu odgovornost za dio gasovoda koji se nalazi na njenoj teritoriji, dok bi tačka povezivanja bila precizno određena na državnoj granici. Detalji tehničke realizacije i eventualni prateći objekti ostavljeni su za naknadne ugovore između operatera.
Finansijski model također prati princip teritorijalne odgovornosti – svaka strana snosi troškove projektovanja, izgradnje i administrativnih procedura na svom dijelu trase. Međutim, finansiranje zajedničkih elemenata, uključujući interkonekcijsku tačku, nije detaljno razrađeno i biće predmet posebnih dogovora između kompanija koje će upravljati projektom.
Sporazum predviđa i pojednostavljivanje carinskih i administrativnih procedura kako bi se olakšala realizacija projekta, kao i mehanizam odgovornosti u slučaju jednostranog odustajanja, koji uključuje obavezu nadoknade štete drugoj strani.
Posebnu političku težinu cijelom procesu daje planirano potpisivanje sporazuma krajem aprila u Dubrovnik, na marginama Inicijativa triju mora. Ovaj skup okuplja lidere zemalja srednje i istočne Evrope, uz prisustvo predstavnika Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, te se smatra važnom platformom za energetsku i infrastrukturnu saradnju.
Upravo zbog tog vremenskog okvira očekuje se ubrzana procedura konsultacija i usvajanja dokumenta na sjednici Vijeća ministara BiH, kako bi sve bilo spremno za najavljeni termin potpisivanja.
Nakon eventualnog potpisivanja, sporazum će morati proći i unutrašnje procedure ratifikacije – u BiH kroz Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu, a u Hrvatskoj kroz sabor.
Ukoliko svi koraci budu završeni prema planu, projekat Južne gasne interkonekcije ući će u novu fazu – iz političko-tehničkih priprema u konkretan bilateralni infrastrukturni poduhvat, čija će realizacija zavisiti od operativnih ugovora, finansijskih aranžmana i dinamike radova na terenu.
