Njemački kancelar Friedrich Merz dao je detaljna objašnjenja u vezi sa svojim prijedlogom o postepenoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, idejom koju je predstavio zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Merz je tokom boravka u Tivtu objasnio da inicijativa ima za cilj približavanje zemalja regije evropskim institucijama prije završetka procesa punopravnog članstva. Prema njegovim riječima, prijedlog je naišao na široku podršku kako među državama članicama Evropske unije, tako i u zemljama Zapadnog Balkana.
Njemačka kancelarka je izjavila da će nova faza stvoriti mogućnosti za postepeno učešće u evropskim strukturama. Jedan od predviđenih oblika je uključivanje zemalja iz regije kao posmatrača na sastancima Evropskog vijeća, dok bi se sličan model mogao razmotriti i za Evropski parlament, ako to podrži sama institucija.
Prema Merzovim riječima, ovaj pristup ima za cilj poslati politički signal da proces proširenja ulazi u konkretniju i dinamičniju fazu. Naglasio je da će se svaka zemlja Zapadnog Balkana tretirati na osnovu individualnog napretka i da će se proces fokusirati na praktične korake.
Kancelar je podvukao da se glavni cilj nije promijenio. Prema njegovim riječima, punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji ostaje krajnji cilj, jer EU ima strateški interes za integraciju regije, a same balkanske zemlje i dalje izražavaju spremnost da postanu dio evropskog bloka.
Merz je tvrdio da trenutni model proširenja prisiljava zemlje kandidate da čekaju dok se ne završe svi pregovori i procedure ratifikacije prije nego što mogu učestvovati u evropskim institucijama. Rekao je da novi prijedlog ima za cilj promijeniti ovaj pristup stvaranjem posrednih oblika učešća.
Prema njegovim riječima, provedba plana zahtijevat će i formalne odluke institucija i država članica, ali su dosadašnje diskusije pokazale podršku rješenju koje će regiju brže približiti Evropskoj uniji.
Merz je rekao da građani i vlade Zapadnog Balkana moraju dobiti jasnu poruku da evropska perspektiva ostaje otvorena i da će proces integracije biti praćen konkretnim koristima.
Spomenuo je nekoliko mjera koje bi se mogle provesti i bez punopravnog članstva, kao što su uključivanje zemalja regije u evropski SEPA platni sistem, proširenje učešća u Erasmus+ programu, te integracija u evropski sistem roaminga.
U međuvremenu, na Kosovu je prijedlog dočekan s rezervom. Predsjednik Parlamenta, Glauk Konjufca, izjavio je da Kosovo podržava svaku inicijativu koja ubrzava evropske integracije regije, ali se protivi modelima koji bi mogli stvoriti trajne oblike čekanja izvan punopravnog članstva.
Prema njegovim riječima, stav Kosova ostaje usmjeren na punu integraciju u Evropsku uniju, a ne na mehanizme koji bi mogli zamijeniti ili na neodređeno vrijeme odgoditi članstvo.
