Njemački političar krajnje desnice Ringo Milman (Ringo Mühlmann) posljednjih mjeseci pokazuje snažno zanimanje za pribavljanje podataka za koje njegovi politički oponenti upozoravaju da bi mogli biti od velike vrijednosti za ruske obavještajne službe.
Kao zastupnik Alternative za Njemačku (Alternative für Deutschland – AfD) u parlamentu istočne njemačke pokrajine Tiringije, gdje je AfD trenutno najjača politička snaga, Milman je u više navrata koristio svoja poslanička prava kako bi od pokrajinske vlade tražio informacije o lokalnoj zaštiti od dronova te o tranzitu zapadnog oružja namijenjenog Ukrajini, piše Politico.
U jednom od upita tražio je precizne podatke o vojnim transportima:
- Kakve informacije ima pokrajinska vlada o obimu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine (razvrstano po godinama, vrsti transporta - cesta, željeznica, broju tranzita i poznatim stajalištima) - upitao je Milman.
Djelovanje u interesu Rusije
Tokom jednog junskog dana, ovaj bivši policajac, koji odbacuje tvrdnje da djeluje u interesu Rusije, podnio je čak osam odvojenih pitanja vezanih za dronove i kapacitete policije da se suprotstavi bespilotnim letjelicama koje se smatraju špijunskom prijetnjom.
- Koji tehnički sistemi za odbranu od dronova su poznati policiji Tiringije (npr. ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetni puls) i u kojoj mjeri su testirani za upotrebu u provođenju zakona? - pitao je Milman.
Zloupotreba mandata
Ovakvi upiti zastupnika AfD-a, kako na pokrajinskom tako i na saveznom nivou, potaknuli su političare centra u Njemačkoj da optuže tu desničarsku stranku da zloupotrebljava svoje mandate kako bi pokušala doći do osjetljivih informacija koje bi Moskva mogla iskoristiti u ratu protiv Ukrajine i u vođenju takozvanog hibridnog rata protiv Evrope.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Majer (Georg Maier) iz Socijaldemokratske partije (SPD) rekao je za Handelsblatt:
- Ne može se oteti dojmu da AfD svojim upitima radi po spisku zadataka koje mu je dodijelio Kremlj.
On je dodatno pojasnio da ga je posebno iznenadio fokus AfD-a:
- Ono što me zapanjilo bio je nevjerovatan interes za kritičnu infrastrukturu i sigurnosne organe ovdje u Tiringiji, posebno kako se nose s hibridnim prijetnjama. Odjednom, geopolitička pitanja igraju ulogu u njihovim pitanjima, iako mi u pokrajinskom parlamentu Tiringije nismo odgovorni za vanjsku ili odbrambenu politiku - rekao je Majer.
Vodeći ljudi AfD-a često zauzimaju stavove koji idu u prilog Kremlju – zalažu se za obnovu ekonomskih odnosa s Rusijom, ponovni uvoz ruskog gasa i obustavu vojne pomoći Ukrajini. Njihovi protivnici, međutim, tvrde da takvi stavovi nisu samo ideološki, već da dolaze uz direktan ili indirektan utjecaj Moskve. Zastupnica Zelenih Irena Mihalić (Irene Mihalic) prošlog mjeseca opisala je AfD kao „trojanskog konja“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj. AfD te optužbe uporno negira.
Jedan od nacionalnih lidera AfD-a Tino Hrupala (Tino Chrupalla) odbacio je tvrdnje da stranka pokušava otkriti rute snabdijevanja oružjem kako bi pomogla Kremlju.
I sam Milman negira da slijedi bilo kakav „spisak zadataka iz pravca Rusije“, naglašavajući odgovornost izvršne vlasti:
- Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da da odgovore. Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili vodi ka špijunaži, onda špijunaža nije moja krivica, već ministrova, jer je otkrio informacije koje nije trebao - rekao je Milman.
Predsjednik posebnog odbora Bundestaga za nadzor obavještajnih službi, konzervativni zastupnik Mark Henrikman (Marc Henrichmann), upozorava da i bez direktnog otkrivanja tajni ruske službe mogu doći do korisnih zaključaka.
- Osim beznačajnih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona. I ono što sam redovno čuo iz različitih ministarstava jeste da pojedinačni upiti nisu problem. Ali kada ih pogledate zajedno, dobijete sliku, na primjer, o rutama putovanja, isporuci pomoći i vojnim dobrima prema ili u pravcu Ukrajine - rekao je Henrikman.
Dodao je da su ga posebno zabrinula pitanja AfD-a u Bundestagu o saznanjima vlasti u vezi s ruskim sabotažama i hibridnim djelovanjem u Baltičkom moru, kao i o trovanju pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.
Analiza podataka magazina Spiegel pokazuje da su zastupnici AfD-a u pokrajinskim parlamentima od početka 2020. godine podnijeli više od 7.000 sigurnosnih upita – više nego sve ostale stranke pojedinačno i oko trećinu svih takvih pitanja ukupno.
U Tiringiji, gdje su pokrajinske obavještajne službe AfD označile kao ekstremističku grupu, ta stranka je postavila gotovo 70 posto svih poslaničkih pitanja u aktuelnom sazivu (1.206 od ukupno 1.738). Na saveznom nivou, u Bundestagu, AfD stoji iza više od 60 posto svih upita (636 od 1.052).
Stručnjaci ističu da ovakva taktička upotreba poslaničkih pitanja nije novost. Od ulaska u Bundestag 2017. godine, AfD ih koristi kako bi opterećivao ministarstva i prikupljao podatke o političkim protivnicima.
- Od samog početka, AfD je koristio poslanička pitanja da opstruira, paralizira i nadzire političke neprijatelje - rekla je istraživačica Univerziteta u Trieru Ana-Sofi Hajnce (Anna-Sophie Heinze).
Istraživač Tehničkog univerziteta u Dresdenu Jakub Vondrejs (Jakub Wondreys), koji se bavi odnosom AfD-a prema Rusiji, zaključuje da se ne može isključiti ni direktno djelovanje u interesu Kremlja.
- Također je moguće da djeluju u svoje ime, jer su, naravno, pro-Kremlj. Ali krajnji rezultat je gotovo isti. Ta pitanja predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti - kazao je Vondrejs.
