Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s entitetskim privrednim komorama, raspisala je konkurs za dodjelu ukupno 1.910 detašmana domaćim kompanijama za izvođenje radova u Njemačkoj tokom 2025. i 2026. godine. Iako ova brojka na prvi pogled može djelovati obećavajuće, realnost na terenu pokazuje potpuno drugačiju sliku – bh. građevinske firme suočavaju se s jednom od najtežih godina u novijoj historiji poslovanja.
Najveći broj dozvola tradicionalno je namijenjen građevinskom sektoru, ali upravo iz tog sektora stižu najalarmantnija upozorenja. Domaće kompanije sve teže opstaju na njemačkom tržištu, a broj poslova se konstantno smanjuje.
Od ukupnog broja raspoloživih detašmana, za firme iz Republike Srpske predviđeno je 506 dozvola – 222 za građevinske radove, 136 za izolaterstvo, dok je za ostale djelatnosti raspoređeno 148. Federaciji BiH pripalo je 1.013 dozvola – 446 za građevinarstvo, 270 za izolaterstvo, te 297 za ostale djelatnosti. Dodatno, iz posebnog kontingenta od 391 dozvole, raspodjela ide u korist Federacije BiH sa dvije trećine, dok je ostatak namijenjen firmama iz Republike Srpske, s posebnim prioritetom za preduzeća sa slovenskim kapitalom.
Uprkos tehničkoj raspodjeli, situacija je daleko od idealne. Sektor grube gradnje, koji čini kičmu bh. građevinskog izvoza, bilježi pad obima posla i do 30%, a privatne investicije – na kojima većina bh. kompanija bazira svoje poslovanje – u ozbiljnom su padu. U kombinaciji sa hroničnim nedostatkom kvalifikovane radne snage, preduzeća su prisiljena poslovati sa smanjenim kapacitetima, dok se mnogi radnici privremeno vraćaju na domaće tržište.
Njemačko tržište, koje je godinama bilo glavna destinacija za izvođenje radova, sada pokazuje znakove zasićenja. Ekspanzija u sektoru gradnje koja je dominirala prethodnim godinama doživjela je zaokret, pa se trenutno uglavnom završavaju ranije započeti projekti. I dok firme koje se bave završnim radovima i dalje imaju donekle stabilan priliv posla, one koje izvode grube radove nalaze se na rubu rentabilnosti.
Većina firmi pokušava se prilagoditi – smanjuju broj angažovanih radnika, gase nerentabilne projekte i čekaju bolja vremena. Potpuno povlačenje s tržišta rijetko je opcija, ali realnost je da mnoge firme više nemaju kapacitet za aktivan nastup u inostranstvu.
S obzirom na to da se broj detašmana još uvijek nije vratio na nivo prije pandemije, a konkurencija i troškovi poslovanja u Njemačkoj sve više rastu, jasno je da bh. građevinski sektor prolazi kroz ozbiljnu transformaciju. Ovaj model izvoza radne snage i stručnosti, koji je decenijama bio važan izvor prihoda i zapošljavanja, sada se nalazi na prekretnici.
Umjesto rasta, kompanije iz BiH danas vode borbu za opstanak na tržištu koje se brzo mijenja. Bez ozbiljnije strategije i podrške, postoji realna opasnost da će se broj detašmana, i pored formalne kvote, nastaviti smanjivati, dok će mnoge domaće firme biti primorane da redefinišu svoje poslovne planove – ili da zatvore vrata.
