OBILJEŽENA 33. GODIŠNJICA

Krvavi april u Srebrenici: 74 ubijenih na igralištu, tri decenije bez pravde

Srebrenica april godišnjica/ fena

Na sportskim terenima ispred osnovne i srednje škole u Srebrenici danas je obilježena 33. godišnjica jednog od najtragičnijih događaja iz rata u Bosni i Hercegovini – granatiranja koje je 12. aprila 1993. godine odnijelo desetine života civila.

Tog kobnog dana, tokom turnira u malom fudbalu, na igralištima se okupio veliki broj građana, pretežno mladih. Iznenada, s položaja Vojske Republike Srpske ispaljene su četiri granate koje su pale među okupljene, usmrtivši 74 osobe i ranivši više od 100.

Sjećanje na žrtve svake godine obilježava se na istom mjestu, gdje porodice, preživjeli i građani polažu cvijeće uz ogradu igrališta, odajući počast ubijenima.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podsjetio je da zločini počinjeni u Srebrenici i Podrinju u periodu 1992–1993. godine nose obilježja genocidne namjere, te ponovo uputio apel institucijama da konačno procesuiraju odgovorne.

  • Pred očima UNPROFOR-a ispaljeno je više granata, pri čemu su ubijene 74 osobe, dok je više od 100 ranjeno. Uprkos ozbiljnosti ovog zločina, do danas niko nije procesuiran, iako se kontinuirano upućuju pozivi na odgovornost. Riječ je o masovnim zločinima, a slični slučajevi zabilježeni su na više mjesta na području Srebrenice i Podrinja – potcrtao je Duraković.

Sjećanja preživjelih i dalje su bolna i živa. Hasan Hasanović, jedan od svjedoka tog dana, prisjetio se haosa koji je uslijedio nakon eksplozija.

  • Ja lično sam čuo jednu detonaciju, a kasnije sam shvatio da ih je bilo više. Sa prijateljem sam bez daha dotrčao na igralište. Na prvi pogled učinilo mi se da ima petsto mrtvih ljudi, jer je gornje igralište bilo prekriveno tijelima, i ranjenih i mrtvih. Mi smo u jednu kuću unosili ranjenike. Nisam odustajao od toga da pomognem ljudima, iako je u to vrijeme vladala glad. Teško je prisjećati se, ali ne smijemo zaboraviti i nadamo se da će pred lice pravde biti privedeni oni koji su počinili ovaj zločin – kazao je Hasanović.

O strahotama kojima je svjedočila govorila je i Kada Hotić iz Udruženja Pokret enklava Srebrenica i Žepa.

  • Kad sam prošla ovim putem vidjela sam lokve krvi, to je bilo strašno. Jedno dijete je imalo pola tijela, a ova ograda je bila puna dijelova ljudskog tijela. Danas se moramo sjećati svih ubijenih i moramo pričati istinu kako se ovakvi zločini nikada ne bi ponovili – kazala je Hotić.

Porodice žrtava i dalje ističu da je činjenica da za ovaj zločin niko nije odgovarao duboko poražavajuća i bolna.

U okviru obilježavanja godišnjice, u Kulturnom centru u Srebrenici održana je i konferencija pod nazivom „Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993. godine: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja“, s ciljem očuvanja istine i podsjećanja na odgovornost koja još uvijek nije zadovoljena.


Znate više o temi ili prijavi grešku