Iranske kurdske disidentske grupe sa sjedištem na sjeveru Iraka pripremaju se za moguću prekograničnu vojnu operaciju u Iranu, a Sjedinjene Američke Države su od iračkih Kurda zatražile da ih podrže, rekli su kurdski zvaničnici za Associated Press.
Kurdske grupe se široko smatraju najbolje organiziranim dijelom fragmentisane iranske opozicije i vjeruje se da imaju hiljade obučenih boraca. Njihovo uključivanje u rat moglo bi predstavljati ozbiljan izazov za vlast u Teheranu, koja je već pod pritiskom, ali i dodatno uvući Irak u sukob.
Khalil Nadiri, zvaničnik Partije slobode Kurdistana (PAK) sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji na sjeveru Iraka, rekao je u srijedu da je dio njihovih snaga prebačen u oblasti blizu iranske granice u provinciji Sulaymaniyah i da su u stanju pripravnosti.
Kazao je da su lidere kurdskih opozicionih grupa kontaktirali američki zvaničnici u vezi s potencijalnom operacijom, ne iznoseći više detalja.
Na pitanje o izvještajima da administracija Donalda Trumpa razmatra naoružavanje iranskih kurdskih grupa, američki sekretar za odbranu Pete Hegseth rekao je novinarima u srijedu: "Nijedan od naših ciljeva nije zasnovan na podršci ili naoružavanju neke konkretne sile. Dakle, svjesni smo onoga što druge strane možda rade, ali naši ciljevi nisu fokusirani na to."
Prije nego što su SAD i Izrael u subotu izveli napad na Iran, čime je pokrenut novi rat na Bliskom istoku, PAK je preuzeo odgovornost za napade na pripadnike Revolucionarne garde, tvrdeći da se radi o odmazdi za nasilno gušenje protesta u Iranu. No jedan zvaničnik te grupe rekao je da nisu slali snage iz Iraka u Iran.
Ako bi se iranske i iračke kurdske grupe pridružile ratu, to bi označilo prvi ulazak značajnije kopnene sile u sukob. Kurdske grupe imaju borbeno iskustvo iz rata protiv Islamske države.
Zvaničnik Komale, još jedne od iranskih kurdskih grupa, rekao je u srijedu da su njihove snage spremne da pređu granicu u roku od sedam do deset dana i da "čekaju da se stvore odgovarajući uslovi". Govorio je pod uslovom anonimnosti zbog sigurnosnih razloga.
Kurdi u Iranu imaju dugu historiju nezadovoljstva i pobuna protiv i sadašnje Islamske Republike i monarhije koja joj je prethodila. Tokom vladavine šaha Mohammada Reze Pahlavija, Kurdi su bili marginalizirani i represirani, a povremeno su i dizali ustanke.
Nakon Islamske revolucije 1979. godine, nova teokratska vlast također se borila protiv kurdskih ustanika. Iranske snage razarale su kurdske gradove i sela u sukobima u kojima su tokom nekoliko mjeseci poginule hiljade ljudi.
Iako ih ujedinjuje cilj svrgavanja sadašnjih vlasti, kurdske grupe su se sukobljavale i s drugim opozicionim blokovima, posebno s frakcijom koju predvodi sin bivšeg šaha Reza Pahlavi, koji Kurde optužuje da su separatisti čiji je cilj razbijanje Irana.
Moguća operacija dovela je lidere iračke kurdske regije u osjetljivu poziciju.
Tri iračka kurdska zvaničnika rekla su za AP da je u nedjelju navečer održan telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Masouda Barzanija i Bafela Talabanija, čelnika Kurdistanske demokratske partije (KDP) i Patriotske unije Kurdistana (PUK), dvije glavne kurdske partije u Iraku, o situaciji u Iranu.
Oni su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni da javno komentarišu.
Jedan od zvaničnika rekao je da je Trump zatražio od iračkih Kurda da vojno podrže iranske kurdske grupe u operacijama u Iranu i da otvore granicu kako bi se borci iranskih kurdskih grupa mogli slobodno kretati tamo i nazad.
Na pitanje o tom pozivu i navodima da je Trump tražio vojnu podršku za iranske kurdske grupe, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt kazala je: "Razgovarao je s kurdskim liderima u vezi s našom bazom koju imamo na sjeveru Iraka", ali je negirala da je Trump pristao na neki konkretan plan.
Zašto je Revolucionarna garda poslala trupe na iračko-iransku granicu, scenario kojeg se boje
Irački kurdski zvaničnik rekao je da su u kurdskom rukovodstvu zabrinuti da bi direktno uključivanje u sukob izazvalo oštar iranski odgovor. Kurdska regija je već doživjela niz napada dronovima i raketama iz Irana i od iračkih milicija koje podržava Teheran, a u posljednjim danima mete su bili američke vojne baze i američki konzulat u Irbilu, kao i baze kurdskih grupa.
Iako je većina napada presretnuta, oštećene su stambene kuće, a regija se suočava s redukcijama električne energije nakon što je ključno gasno polje obustavilo rad zbog sigurnosnih razloga.
Prisustvo naoružanih iranskih kurdskih grupa na sjeveru Iraka već je dugo tačka prijepora između centralne vlade u Bagdadu i Teherana.
Irak je 2023. godine postigao dogovor s Iranom da se grupe razoružaju i premjeste iz svojih baza blizu graničnog pojasa s Iranom, gdje su potencijalno predstavljale oružani izazov Teheranu, u kampove koje je odredila iračka vlada.
Njihove vojne baze su zatvorene, a kretanje unutar Iraka im je ograničeno, ali grupe nisu predale oružje.
Irački savjetnik za nacionalnu sigurnost Qassim al-Araji rekao je u objavi na X-u da je Ali Bagheri, zamjenik sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, u telefonskom razgovoru zatražio "da Irak poduzme potrebne mjere kako bi spriječio infiltriranje bilo kojih opozicionih grupa preko granice između dvije zemlje".
Al-Araji je istakao da je Irak posvećen "sprječavanju infiltriranja ili prelaska bilo kojih grupa preko iranske granice ili izvođenja terorističkih napada s iračke teritorije" te dodao da su na granicu poslana dodatna sigurnosna pojačanja.
Osim moguće odmazde Irana, svaki pokušaj iračkih Kurda da se priključe prekograničnom napadu vjerovatno bi dodatno podigao tenzije s iračkim milicijama koje podržava Iran, a koje su već preuzele odgovornost za raketne i napade dronovima na Irbil u posljednjim danima.
