Debata o promjeni pravila članstva u Evropskoj uniji ponovo je otvorena, s ciljem ubrzavanja procesa pridruživanja novih država, ali i smanjenja blokada pojedinih članica. Predložene izmjene uključuju mogućnost da zemlje kandidatkinje uživaju određene prednosti članstva, dok im se privremeno ograničava pravo glasa i pravo veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme.
Ideja je u ranoj fazi i zahtijeva saglasnost svih članica EU. Novi pristup bi omogućio da države poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore počnu ostvarivati benefite članstva, ali bez punog učešća u političkim odlukama. Time bi se, između ostalog, otežalo pojedinim zemljama da koriste veto kako bi blokirale proširenje.
Unutrašnje reforme EU, uključujući uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom, smatraju se ključnim za stvaranje uvjeta da nove članice mogu u potpunosti ostvariti prava tek nakon njihove implementacije. Ova strategija se opisuje kao postepeno ili modificirano pridruživanje, koje omogućava pristup ekonomskim i političkim benefitima bez odlaganja članstva zbog proceduralnih zastoja.
Iako su predložene mjere potencijalno korisne za ubrzanje procesa, one nisu bez izazova. Zemlje članice koje se protive promjenama sistema odlučivanja, kao i pitanja pravne sigurnosti i demokratske legitimnosti, ostaju ključna prepreka. Posebno je istaknuto da bi privremeno ograničavanje prava glasa moglo stvoriti situaciju u kojoj kandidati doprinose budžetu EU i učestvuju u njenim politikama, ali bez stvarnog utjecaja na odluke.
Prijedlog predviđa da se nove članice pridruže s određenim ograničenjima, dok se ne usklade sa pravnom stečevinom EU. Ideja diferenciranog članstva nije nova – slične inicijative razmatrane su prethodnih godina, posebno kao način da se premosti zastoje u proširenju, naročito na Zapadni Balkan.
Aktuelna Evropska komisija pokazuje spremnost da zemlje kandidatkinje pripremi za članstvo do kraja desetljeća, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Ipak, potpuna implementacija novih politika zahtijeva saglasnost svih 27 članica, dok političke blokade, poput mađarskog protivljenja proširenju na Ukrajinu, i dalje predstavljaju značajan izazov.
U konačnici, prijedlog se vidi kao način da EU pokaže aktivnost u procesu proširenja i omogući kandidatkinjama da počnu ostvarivati benefite članstva, dok se u pozadini razvijaju institucionalne reforme i pravne procedure koje će im u budućnosti omogućiti punopravna prava.
