Nakon što je Maserati prijavio lošu prodaju i još lošije finansijske rezultate, počele su spekulacije o budućnosti poznatog italijanskog brenda.
Maseratijeva prodaja u prvih šest mjeseci ove godine pala je za više od 50 posto na samo 6.500 automobila, što je polovina od 15.300 koliko je bilo u istom periodu prošle godine.
Takođe, u istom periodu brend je zabilježio gubitak od 82 miliona eura, u poređenju sa profitom od 121 milion eura u 2023. godini.
Ovaj rezultat odmah je pokrenuo moguća nagađanja o budućnosti (jedinog) luksuznog brenda u portfelju Stellantis, posebno nakon što je finansijska direktorica Natalie Knight rekla da će uskoro biti moguće početi razmišljati o tome kako najbolje "udomiti" problematični brend.
"Ako ne zarade novac, mi ćemo ih zatvoriti", rekao je prije nekoliko dana izvršni direktor Stellantisa Carlos Tavares, na pitanje da li je 15 brendova malo previše za Stellantis. "U teškom smo tranzicionom periodu i ne možemo sebi priuštiti da imamo brendove koji ne zarađuju."
Tavaresov odgovor uslijedio je nakon što je Stellantis prijavio prve razočaravajuće rezultate u svom troipogodišnjem postojanju, s profitom padom od 48 posto u prvih šest mjeseci na 5,6 milijardi eura.
Ono što je sigurno za Tavaresa je da neće imati milosti i da će u maniru pravog "excel menadžera" ugasiti sve što ne donosi profit.
No, možda bi se trebalo postaviti pitanje kako je do toga došlo i da li je politika beskonačnog kloniranja modela pod različitim brendovima pravi način?
To je možda moguće sa masovnim markama kao što su Fiat, Opel ili Citroën, ali teško sa Alfa Romeom (koji takođe čeka teška sudbina), a posebno sa Maseratijem.
Nakon što su prestali proizvoditi modele koji su pokretali prodaju, prije svega Ghibli, ali i Quatroporte i Levante, i sve svoje karte stavili na Grecale, ništa drugo se nije moglo očekivati
Problem je što će proći dosta vremena dok se novi modeli ne pojave, pa ih možda nećemo ni vidjeti.
Folgore, električna varijanta MC20, treba da se pojavi sledeće godine, ali malo je verovatno da će superautomobil imati veliki uticaj na ukupnu prodaju.
Maserati je prodao 97 primjeraka MC20 u Evropi u prvoj polovini ove godine, polovinu od 202 u istom periodu prošle godine.
Krajem januara, Maserati je najavio da će potpuno električni nasljednik Levantea biti lansiran 2027., dvije godine kasnije nego što je prvobitno planirano, a da će sljedeća (takođe električna) generacija Quattroportea stići 2028. godine, tri godine nakon što je trebalo to.
Prije četiri godine, izvršni direktor Fiat Chrysler Automobiles Mike Manley rekao je da Maserati cilja na godišnju prodaju od 75.000 vozila do 2025. godine, s električnim verzijama svakog modela u ponudi. Sada je jasno da se to neće dogoditi.
Sve je to pokrenulo poređenja sa Ferarijem, koji od osamostaljenja odlično stoji, a šuškalo se i da bi "krivi konj" mogao da preuzme Maserati.
U 2023. godini, Ferrari je imao operativnu maržu od 27 posto, najveću u automobilskoj industriji, ostvarivši prihod od skoro 6 milijardi eura prodajom samo 13.663 automobila.
Iako je Ferrari na listi, Exor, finansijski holding porodice Agnelli-Elkann i Piera Ferrarija, kontroliše dovoljno glasačkih prava da izvrši kupovinu Maseratija, ako oni to odluče.
Ovo bi bio najbolji mogući scenario (drugi bi bila prodaja kineskom proizvođaču) jer bi ispod Ferrarijeve "haube" Maserati mogao praviti automobile koji odgovaraju identitetu marke, a ne klonove poput Grecalea.
S druge strane, s većim proizvodnim ciframa, Ferrari bi mogao lakše ulagati u razvoj bez rizika da "razvodni" svoju ekskluzivnost.
Maserati je kroz istoriju imao teških situacija Podsjetimo se da je Citroën kupio italijansku kompaniju 1968. godine, da bi 1975. godine bila na rubu nestanka, ali je opstala. Ni pod Fijatovom upravom nije bilo mnogo bolje, a 1997. godine je Ferrari (ali i pod Fijatovim kišobranom) jedno vreme vodio Maserati.
Ostaje da se vidi šta će se desiti, ali postoji realna opasnost od gubitka još jednog kultnog brenda automobila, pa navijamo za opciju u kojoj će Maserati biti pod okriljem Ferrarija.
